Bez obzira na uspjeh najnovijeg pokušaja Donalda Trumpa za okončanjem rata u Ukrajini, Europa se boji mogućnosti mirovnog sporazuma, dogodio se on prije ili kasnije, koji neće kazniti ili oslabjeti Rusiju kako su se europski čelnici nadali, dovodeći sigurnost kontinenta u veću opasnost, piše britanska agencija Reuters.
Europa će možda čak morati prihvatiti rastuće ekonomsko partnerstvo Washingtona, svog tradicionalnog zaštitnika u NATO savezu i Moskve, za koju većina europskih vlada i sam NATO smatraju da je najveća prijetnja europskoj sigurnosti.
Iako su se Ukrajinci i drugi Europljani uspjeli oduprijeti dijelovima američkog plana od 28 točaka za okončanje borbi koji se smatrao izrazito proruskim, svaki sporazum vjerojatno će i dalje nositi velike rizike za kontinent.
Ipak, sposobnost Europe da utječe na sporazum ograničena je, ne samo zato što joj nedostaje moć diktiranja uvjeta.
Nisu imali predstavnika na razgovorima američkih i ukrajinskih dužnosnika na Floridi tijekom vikenda i samo će izdaleka promatrati kada američki posebni izaslanik Steve Witkoff posjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina u utorak.
„Imam dojam da polako jača svijest da će u nekom trenutku doći do ružnog sporazuma“, rekao je Luuk van Middelaar, osnivač i direktor think tanka Briselski institut za geopolitiku.
„Trump očito želi dogovor. Ono što je vrlo neugodno za Europljane... jest to što on želi dogovor prema logici velikih sila: 'Mi smo SAD, oni su Rusija, mi smo velike sile'.“
vezane vijesti
Rubio Europljanima: Nećete biti isključeni
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da će Europljani biti uključeni u rasprave o ulozi NATO-a i Europske unije u bilo kakvom mirovnom rješenju.
No, europskim diplomatima takve riječi ne pružaju veliku utjehu.
Kažu da bi gotovo svaki aspekt sporazuma utjecao na Europu - od potencijalnih teritorijalnih ustupaka do američko-ruske gospodarske suradnje.
Najnovija inicijativa također je izazvala nove europske zabrinutosti oko američke predanosti NATO-u, koja se kreće od nuklearnog kišobrana preko brojnih sustava naoružanja do desetaka tisuća vojnika.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius prošli je tjedan rekao da Europljani više ne znaju "kojim ćemo savezima i dalje moći vjerovati u budućnosti, a koji će biti trajni".
Unatoč Trumpovim prethodnim kritikama NATO-a, u lipnju je potvrdio svoju predanost savezu i njegovoj klauzuli o međusobnoj obrani iz članka 5. u zamjenu za obećanje Europljana da će povećati obrambenu potrošnju.
No Rubiovi planovi da preskoči sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu ovog tjedna mogli bi samo pojačati europsku nervozu, usred strahova da bi neka istočna članica saveza mogla biti sljedeća meta Moskve.
„Naše obavještajne službe nam nedvosmisleno govore da Rusija barem drži otvorenom opciju rata protiv NATO-a. Najkasnije do 2029.“, rekao je prošli tjedan njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul.
Europljani strahuju od Rusije osnažene teritorijalnim ustupcima
Europski dužnosnici kažu da ne vide znakove da Putin želi prekinuti invaziju na Ukrajinu. Ali ako to učini, brinu se da bi svaki sporazum koji ne poštuje teritorijalni integritet Ukrajine mogao ohrabriti Rusiju da ponovno napadne drugu zemlju.
Ipak, sada se čini vjerojatnim da bi svaki mirovni sporazum omogućio Moskvi da barem zadrži kontrolu nad ukrajinskom zemljom koju je zauzela silom, bez obzira na to jesu li granice formalno promijenjene ili ne.
Trumpova administracija također nije izravno odbacila ruske zahtjeve za ostatkom regije Donbas koju Moskva nije uspjela zauzeti nakon gotovo četiri godine rata.
Štoviše, Trump i drugi američki dužnosnici jasno su dali do znanja da vide velike mogućnosti za poslovne dogovore s Moskvom nakon što rat završi.
Europski dužnosnici strahuju da će prekid ruske gospodarske izolacije Moskvi dati milijarde dolara za obnovu vojske.
„Ako je ruska vojska bude velika, ako im je vojni proračun bude velik kao što je sada, htjet će ga ponovno koristiti“, rekla je novinarima u ponedjeljak šefica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas.
Europa ne uspijeva utjecati na mirovni sporazum
Europski čelnici teško uspijevaju osnažiti utjecaj na bilo kakvo mirovno rješenje, iako je Europa od ruske invazije u veljači 2022. pružila oko 180 milijardi eura pomoći Ukrajini.
EU ima veliki potencijalni adut u obliku zamrznute ruske imovine na svom teritoriju.
No, čelnici EU-a do sada se nisu uspjeli dogovoriti o prijedlogu da se ta imovina iskoristi za financiranje zajma Ukrajini od 140 milijardi eura koji bi Kijev održao na površini i u borbi sljedeće dvije godine.
Kako bi pokušali pokazati da mogu primijeniti čvrstu silu, "koalicija voljnih" predvođena Francuskom i Velikom Britanijom obećala je rasporediti 'uvjerljive snage' kao dio poslijeratnih sigurnosnih jamstava Ukrajini. Rusija je odbacila takve snage.
'Plaćamo cijenu jer nismo ulagali u vojsku'
Ali čak i kad bi se rasporedile, bile bi skromne veličine, namijenjene jačanju snaga Kijeva, a ne samostalnoj zaštiti Ukrajine, i mogle bi djelovati samo uz podršku SAD-a.
„Europljani sada plaćaju cijenu što nisu ulagali u vojne sposobnosti posljednjih godina“, rekla je Claudia Major, viša potpredsjednica za transatlantsku sigurnost u američkom think tanku German Marshall Fund.
„Europljani nisu za stolom. Jer, citirajući Trumpa, nemaju karte“, rekla je smjerajući na nastup američkog predsjednika u veljači kada je omalovažavao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
