Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,2570 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je 1,6 posto, na 101,05 jena, dok je cijena dolara skočila za 2,1 posto, na 80,40 jena.

Izborna pobjeda stranaka koje podupiru međunarodne programe pomoći otklonila je bojazni od mogućeg izlaska Grčke iz eurozone, no neizvjesnosti ostaju jer nova vlada u Ateni traži promjene uvjeta po kojima je dogovorena pomoć. A Njemačka, glavni uplatitelj u proračun EU-a, protivi se ublažavanju dogovorenih uvjeta.

Ulagače također brine hoće li eurozona moći otkloniti rizike širenja krize na veća gospodarstva, poput Španjolske i Italije. Španjolski troškovi zaduživanja ponovno su se našli u fokusu tržišta jer su ojačale zabrinutosti u vezi fiskalnih i bankarskih problema te zemlje. Prinosi na njezine 10-godišnje državne obveznice dosegnuli su rekordnih 7,30 posto, razinu koja se smatra dugoročno neodrživom cijenom financiranja.

'Euro je opet u silaznoj putanji, što pokazuje da su unatoč dobrom rezultatu grčkih izbora svi svjesni da nam predstoji dug i težak put, a da ništa nije riješeno po pitanju grčkih problema. Čak ako budu nastavile pristizati dobre vijesti iz Grčke, i dalje imamo Španjolsku i njezine probleme', kazala je Jane Foley, valutna analitičarka u banci Rabobank.

S druge strane, dolar je ojačao jer američka središnja banka Fed nije bila toliko agresivna po pitanju popuštanja monetarne politike, koliko se očekivalo. Fed je zasad samo odlučio produljiti na šest mjeseci program kupovine obveznica u sklopu 'Operacije Twist', nakon njegova isteka krajem lipnja.

Euro se također našao pod pritiskom novih sumornih podataka iz gospodarstava eurozone koji svjedoče o drugom uzastopnom mjesečnom padu poslovnih aktivnosti u lipnju, pri čemu su proizvodne aktivnosti u 17-članom bloku pale na najnižu razinu u posljednje tri godine. U Njemačkoj, koja je dosad relativno uspješno odolijevala krizi, aktivnosti su u lipnju smanjene drugi mjesec zaredom i po najvišoj stopi u zadnje tri godine.

Budno praćeni pokazatelji londonske tvrtke Markit navode na zaključak da je eurozona u drugom tromjesečju možda zabilježila pad gospodarske aktivnosti. Sveukupno, podaci ukazuju na sumorne izglede i dodatno podgrijavaju spekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) uskoro mogla smanjiti ključne kamatne stope, što je ulagačima dalo povoda za prodaju eura.