UPOZORENJE STRUČNJAKA

Erupcija bi mogla trajati mjesecima

000_par3178439.9ece9095846.original

000_par3178439.9ece9095846.original

Izvor: AFP / Autor: AFP

Vjetrovi će još najmanje četiri do pet dana Europom raznositi pepeo islandskog vulkana, a erupcija bi mogla potrajati mjesecima i donijeti niz drugih problema, ocijenili su islandski znanstvenici

Vulkanski dim koji uzrokuje probleme u zračnom prometu stvara se uslijed brzog hlađenja magme okolnim ledom, pa će se dim širiti sve dok ima leda, ističu stručnjaci, iako nisu suglasni oko trajanja erupcije. Geofizičarka Islandskog meteorološkog instituta Bergthora Thorbjarnardottir naglašava da je svaki vulkan drukčiji i da s ovime nisu imali iskustva budući da je prošlo 200 godina od zadnje erupcije, koja je tada trajala čak godinu dana.

Znanstvenici se pribojavaju da je sadašnja uzavrela aktivnost vulkana Eyjafjallajokull samo uvod u desetljeća snažnih erupcija na Islandu koji je dom čak 130 aktivnih vulkana. Tako je Thorvaldur Thordarson, ekspert za islandske vulkane sa sveučilišta Edinbourgh, izjavio za New Scientist da bi aktivnija vulkanska faza na Islandu mogla potrajati idućih 60 godina, s tim da bi vrhunac dostigla između 2030. i 2040. godine. Također, uz češće vulkanske erupcije, moguće je očekivati i snažniju seizmičku aktivnost na Islandu, gdje je u svibnju 2008. godine zabilježen potres magnitude 6,1 prema Richteru.

Profesor Pall Einarsson sa Sveučilišta Island u Reykjaviku izjavio je za New York Times da je otegotna okolnost što se vulkan nalazi ispod glečera Eyjafjallajokull. Naime, topljenje leda izazvalo je poplave, evakuacije farmera s obližnjih farmi, rušenje mostova i prekid cestovnog prometa. Osim toga, pozornost mnogih vulkanologa ovih je dana usmjerena prema Katli, najopasnijem islandskom vulkanu koji se nalazi u blizini glečera Eyjafjallajokull. Strahuje se da bi sadašnje erupcije mogle biti okidač za Katlu. Naime, dvije od tri erupcije vulkana Eyjafjallajokull u prošlosti su bile praćene mnogo snažnijim erupcijama Katle.

'To bi bilo uistinu zabrinjavajuće jer bi moglo utjecati na klimu', izjavio je za Los Angeles Times vulkanolog Simon Carn s Tehnološkog sveučilišta Michigan.

Što se zračnog prometa, onaj nad sjevernom i središnjom Europom i dalje je paraliziran, nekoliko zemalja produljilo je zabranu letenja, a otkazane su gotovo tri četvrtine letova. Zračne luke u Parizu i sjevernoj Francuskoj bit će zatvorene do osam sati ujutro u ponedjeljak, a do kraja dana bit će zatvorene i zračne luke na jugu zemlje. Njemačka Lufthansa otkazala je sve letove do osam sati navečer, a od 16 sati zatvoren je i zračni promet Srbije, Crne Gore te BiH.

Na tlu tako ostaju prikovani deseci tisuća putnika, uključujući i državnike koji trebaju putovati na pogreb poginulog poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog. Češki predsjednik Vaclav Klaus planira u Poljsku otputovati vlakom i automobilom, a u njemačka kancelarka Angela Merkel razmatra mogućnost putovanja helikopterom do Krakowa.

U međuvremenu, paraliza zračnog prometa stoji sektor više od 200 milijuna dolara dnevno, ocijenila je Međunarodna udruga zračnog prometa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi