Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u srijedu velikom većinom glasova rezoluciju o napretku Hrvatske u kojoj se ističe da je završetak pristupnih pregovora moguć do kraja ove godine ako se ispune potrebni kriteriji.
Za rezoluciju je glasovalo 582 zastupnika, protiv ih je bilo 24, a suzdržanih 37.
U odnosu na prijedlog rezolucije koji je potkraj siječnja prihvatio vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta nema većih promjena. Rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno obvezujuće, ali šalju važan politički signal o pitanjima na koja se odnose.
"Europski parlament drži da se pregovori trebaju glatko odvijati s ciljem da se dovrše 2010. godine, pod uvjetom da Hrvatska ispuni sva mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja", kaže se u prihvaćenoj rezoluciji.
Dodaje se da se pregovori mogu završiti 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska, između ostaloga, radi na jačanju javne uprave te odlučnije djeluje na reformi pravosuđa. Traži se i snažna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, održivost povratka izbjeglica i potpuna suradnja s ICTY-em, omogućavanjem pristupa dokumentima traženim za suđenja za ratne zločine.
Zastupnici nisu prihvatili prijedlog liberalnih zastupnika i Zelenih da se izbriše 2010. kao godina završetka pregovora.
U tekstu se kaže da je Hrvatska nastavila na primjeren način odgovarati na zahtjeve ICTY-ja, ali da je "ostao neriješen glavni razlog za zabrinutost", a to je "ograničen napredak u istragama nestalih ključnih vojnih dokumenata iz operacije Oluja, posebice onih koji se trebaju koristiti za suđenja nekim generalima".
U rezoluciji se spominje i pozitivna uloga Hrvatske prema Bosni i Hercegovini
Europski parlament "ističe pozitivnu ulogu koju je Hrvatska u posljednje vrijeme imala prema Bosni i Hercegovini; poziva hrvatsku vladu i sve hrvatske političke snage da djeluju konstruktivno kako bi se ojačala bosanskohercegovačka suverenost i olakšao proces ustavnih promjena koji je u tijeku", kaže se u prihvaćenoj rezoluciji.
Od hrvatske se vlade traži da "razmotri svoju politiku dvojnog državljanstva, posebice glede hrvatskih državljana sa stalnim prebivalištem u BiH", te se poziva hrvatsku vladu i Europsku komisiju "da pronađu pošteno i održivo rješenje za te građane".
U rezoluciju su uključena dva amandmana koje su predložile njemačke zastupnice Zelenih, Franziska Katharina Brantner i Heide Ruehle. U prvom amandmanu se izražava zabrinutost zbog negativnog raspoloženja prema manjinskoj populaciji homoseksualaca za što su dokaz "nedavni homofobni napadi na Gay pride paradu u Zagrebu".
Hrvatsku se vladu poziva da "osudi i procesuira političku mržnju i nasilje protiv manjina i poziva na provedbu Zakona protiv diskriminacije".
U drugom prihvaćenom amandmanu zastupnice Zelenih su predložile da se u dijelu teksta koji govori o borbi protiv korupcije uključi i područje urbanog planiranja i građevinskog sektora.
