Sabor nikad nije ukinuo niti jednu vladinu uredbu, rekao je u srijedu državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Sanjin Rukavina govoreći o Zakonu o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, a koje u kontinuitetu donosi od 1992.
"Ovaj zakon se donosi od 1992. u kontinuitetu i nemam informacije da bi ovaj visoki dom ukinuo niti jednu uredbu. Tu praksu nema samo Republika Hrvatska nego i Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska", rekao je Rukavina tijekom saborske rasprave o konačnom prijedlogu zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.
vezane vijesti
Time je odgovorio HDZ-ovu Anti Babiću kojeg je zanimalo je li ikada Hrvatski sabor naknadno ukinuo pojedinu vladinu uredbu.
Damir Barbir (Centar) rekao je da nije sporno da Vlada privremeno uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, ali je problematizirao produživanje trajanja vladine uredbe o plaćama u Državnom uredu za reviziju do prosinca 2027. iako je donesena 2024.
Rukavina je odgovorio da, ako se izglasa predloženi zakon, onda ograničenje trajanja uredbe neće biti jednu godinu.
Govoreći o predloženom zakonu pojasnio je da je važećim zakonom Vlada ovlaštena uredbama uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koje prema Ustavu RH može uređivati samo Hrvatski sabor.
Pri tome Vladine uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag i prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti ako Hrvatski sabor ne odluči drugačije.
Rukavina je kazao i da su delegirana ovlaštenja u dosadašnjoj zakonodavnoj praksi dodatno ograničavana na pitanja tekuće gospodarske politike u vremenu kada Hrvatski sabor ne zasjeda.
Budući da ovlast delegirana važećim zakonom prestaje u ustavnom roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu, Rukavina je kazao da se konačnim prijedlogom zakona Vladu predlaže i nadalje ovlastiti da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, uvažavajući sva primjenjiva ustavna ograničenja.
Bauk (SDP): Vlada nema kapaciteta za redovne, a kamoli dodatne ovlasti, Kujundžić (Most): Sabor je pretvoren u Vladinog "bilježnika"
Ovlast delegirana ovim zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 15. prosinca 2026. s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi, a najdulje do 15. prosinca 2027.
Iako zastupnici uglavnom podržavaju donošenje zakona kojima bi se Vladi dale ovlasti da uredbama uređuje pojedina pitanja iz ovlasti Hrvatskog sabora dok on ne zasjeda, SDP i Most problematizirali su sposobnost Vlade da, kako su rekli, ispunjava redovne ovlasti, a kamoli dodatne.
Arsen Bauk (Klub SDP-a) rekao je da predloženi zakon "dovode u pitanje" jer im se čini da Vlada u ovom sastavu i vremenu "nema više kapaciteta ni da ispunjava redovne ovlasti kako treba, a kamoli da im se dodaju još i dodatne ovlasti".
"Vlada bi trebala pokazati da vlastite ovlasti zna obavljati i poštuje njihova ograničenja. Ali, kako to u ovome trenutku nismo uvjereni, dapače, uvjereni smo suprotno, iznimno ove godine nećemo dati podršku ovom i ovakvom zakonu", rekao je .
Napominjući da tu nije pitanje tog zakona i uredbe Ante Kujundžić (Klub Mosta) upozorio je da je "Sabor pretvoren u svojevrsnog javnog bilježnika Vladi". Naveo je da vladino donošenje uredbi nije izuzetak nego pravilo i dok Sabor zasjeda najavivši kako neće podržati predloženi zakon.
