Kijev se suočava sa sve težom sigurnosnom i humanitarnom situacijom zbog učestalih ruskih napada, a gradske vlasti upozoravaju da bi nadolazeća zima mogla donijeti dodatne probleme. Gradonačelnik Vitalij Kličko u razgovoru za AFP poručio je da bi stanovnici koji imaju kamo otići trebali razmotriti privremeno napuštanje glavnog grada.

'Svaki dan donosi nove izvještaje o uništenim zgradama, ozlijeđenim ili tragično poginulim ljudima, dok se napadi na naš grad intenziviraju. Danas je pitanje preživljavanja', upozorio je Kličko.

Ipak, naglasio je da ne poziva na potpunu evakuaciju Kijeva. Prema njegovim riječima, napuštanje gradova i njihovo prepuštanje Rusiji upravo je scenarij koji želi ruski predsjednik Vladimir Putin.

Strah od zime: Nestaje struje, vode i grijanja

Ukrajinska prijestolnica ubrzano se priprema za hladnije mjesece, a gradske vlasti pokušavaju osigurati rezervne sustave grijanja te dovoljne zalihe goriva, hrane i pitke vode. Međutim, Kličko upozorava da ni najbolje pripreme ne mogu jamčiti sigurnost ako ruski napadi nastave pogađati ključnu infrastrukturu.

Posebno je zabrinut zbog mogućnosti većih oštećenja vodovodnog sustava, što bi moglo izazvati ozbiljnu krizu u višemilijunskom gradu.

Ruski udari već su teško oštetili elektroenergetsku mrežu u Kijevu i okolici, zbog čega je nacionalna energetska kompanija Ukrenergo morala uvoditi izvanredne prekide opskrbe električnom energijom. Zbog problema s napajanjem privremeno su obustavljani metro i pojedine linije javnog prijevoza, dok se raspored isključenja struje mijenja ovisno o stanju mreže.

'Ne želim da moja djeca ponovno prolaze kroz takvu zimu'

Za brojne stanovnike Kijeva upozorenja gradonačelnika samo su dodatna potvrda da je vrijeme za odlazak. Marija Šostak, majka četverogodišnjeg Artura i dvogodišnje Kire, odlučila je s djecom napustiti Ukrajinu prije početka zime.

Prošlogodišnje iskustvo, obilježeno dugotrajnim nestancima struje i temperaturama ispod ništice, bilo je presudno.

'Prošla zima u Kijevu bila je jako teška. Bilo je dana i tjedana koji su bili nepodnošljivi. Počela sam razmišljati da ne želim ponovno prolaziti kroz takvu zimu', ispričala je za BBC.

No njezinu odluku dodatno su ubrzali ruski napadi koji su se intenzivirali krajem kolovoza i početkom rujna.

'Sve se promijenilo kada je Kijev počeo biti napadan gotovo neprestano. Prije su dronovi i projektili bili presretani negdje na periferiji. Sada se to događalo u središtu grada, izravno iznad naših glava', rekla je.

Marija će s djecom zimu provesti u egipatskoj Hurgadi, na obali Crvenog mora. Objasnila je da je Egipat jeftiniji od mnogih europskih zemalja, a ondje su i temperature znatno ugodnije.

'Ni na koji se način ne osjećam sigurno u Ukrajini', priznala je.

Čak 40 posto Ukrajinaca razmišlja o preseljenju

Strah od nadolazeće zime i nastavka ruskih napada sve više utječe na odluke stanovništva. Prema istraživanju agencije Gradus provedenom u rujnu, 40 posto Ukrajinaca razmatra preseljenje ako se životni uvjeti nastave pogoršavati. Njih 35 posto ne namjerava se seliti, dok je 25 posto neodlučno.

Osnivačica i direktorica Gradusa Evgenija Bliznjuk objasnila je da građane više ne zabrinjavaju samo nestanci električne energije.

'Ljudi razmišljaju o kombinaciji stresnih čimbenika. Ne radi se samo o električnoj energiji i nestancima struje kao prošle zime. Rusi gađaju velike logističke centre, što znači da stanovništvo počinje brinuti i o proizvodima, odnosno hrani tijekom zime', rekla je za BBC.

'U stanu je bilo nula do pet stupnjeva'

Posebno tešku situaciju proživljavaju obitelji s malom djecom. Irina, koja nije željela otkriti prezime, ispričala je da je njezina trogodišnja kći Polina prošle zime teško podnosila život bez grijanja.

'Ponekad tjednima nismo imali grijanje, a temperatura u stanu bila je između nula i pet stupnjeva. Biti u takvim uvjetima s malim djetetom koje je stalno bolesno nije bilo u redu', rekla je.

Obitelj je ove godine preživjela i dva raketna napada u blizini svojeg doma na sjeverozapadnom rubu Kijeva. Prva eksplozija početkom lipnja razbila je nekoliko prozora na njihovu stanu, dok je druga, mjesec dana poslije, izazvala nova oštećenja i prisilila obitelj na privremeno preseljenje.

Nakon napada Polina je počela pokazivati ozbiljne zdravstvene tegobe, uključujući snažnu tjeskobu, nekontrolirano drhtanje, povraćanje i probleme s kontrolom mokrenja.

'Sada ima neurološke probleme i upravo zato razmišljamo o odlasku. Nakon svakog granatiranja pojavljuju se novi simptomi', ispričala je njezina majka.

Irinin suprug služi u ukrajinskoj vojsci, a ona razmatra mogućnost preseljenja u Poljsku, odakle bi mogla nastaviti raditi za međunarodnu nevladinu organizaciju.

Neki spas traže u ukrajinskim selima

Dok dio stanovnika odlazi u inozemstvo, drugi sigurnije mjesto pokušavaju pronaći unutar Ukrajine. Olena Konoplja odlučila se preseliti u selo udaljeno oko dva sata vožnje od Kijeva.

'Odlučila sam da je najbolja opcija malo selo bez tvornica, skladišta i željezničkih postaja. Bez svega što bi moglo biti ruska meta', objasnila je.

Kuću je opremila plinskim grijalicama, osigurala zalihe drva i uvela brzi internet kako bi mogla nastaviti raditi na daljinu. Nakon mjeseci provedenih uz gotovo svakodnevne sirene i eksplozije, kaže da joj je najveća promjena mogućnost mirnog sna.

'Nakon nekoliko noći ovdje, kada mogu jednostavno spavati, bez eksplozija i sirena, osjećam se bolje. Mogu raditi, pisati članke, dobro se osjećam', rekla je.

Uskoro bi joj se trebala pridružiti i starija majka, koja još živi u jednom od opasnijih dijelova Kijeva.

Kijev gradi zaštićene elektrane i priprema skloništa

Gradske vlasti pokušavaju povećati otpornost energetskog sustava prije zime. Tijekom posljednjih 18 mjeseci oko Kijeva je izgrađena mreža od približno 15 manjih elektrana, smještenih u utvrđenim objektima i zaštićenih čeličnim konstrukcijama od napada dronovima. Svaka od njih može osiguravati električnu i toplinsku energiju za nekoliko stotina stambenih zgrada.

Istodobno se najugroženijim stanovnicima, među kojima su starije osobe i majke s malom djecom, nude mjesta u prenamijenjenim sanatorijima i rehabilitacijskim centrima na rubnim dijelovima grada.

Unatoč tim mjerama, Kličko upozorava da bi nastavak snažnih ruskih napada mogao ozbiljno ugroziti funkcioniranje grada.

'Ljudi će čekati dok život ne postane nepodnošljiv'

Iako sve više Ukrajinaca razmatra odlazak, stručnjaci zasad ne očekuju masovno napuštanje Kijeva. Mnogi građani nemaju financijskih mogućnosti za preseljenje, dok drugi ne žele izgubiti posao ili prekidati školovanje djece.

Evgenija Bliznjuk smatra da će većina stanovnika ostati u gradu sve dok to bude moguće.

'Odgodit će odlazak sve dok uvjeti ne postanu doista nepodnošljivi', zaključila je.