U osnovi prijedloga je pokušaj da se zaštite prava Hrvata u BiH i omogući im se izbor legitimnih hrvatskih predstavnika, posebno u Predsjedništvu BiH, što je pravo koje je uz pomoć većinskih bošnjačkih glasova uzurpirao Željko Komšić u dva navrata po ukupno osam godina.

U Domovinskom pokretu naglašavaju da hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH 'ne mora i neće biti u teritorijalnom kontinuitetu' te smatraju da ona ne može smetati 'nikome osim onima koji bi i dalje željeli Hrvatima birati lažne predstavnike, koji bi i dalje pokušavali pretvarati Federaciju BiH u pseudograđanski, a u stvarnosti bošnjački entitet'.

Međutim na koncu je najjače odjeknula DP-ova ideja alternativnog rješenja problema:

'Da budemo sasvim jasni: ukoliko i ovaj pomirljivi i konstruktivni prijedlog ne bude prihvaćen ili se kroz dijalog ne nađu druga, Hrvatima i hrvatskoj strani prihvatljiva, sustavna i dugoročna rješenja, sasvim je jasno da hrvatska strana ima svako pravo na vraćanje statusa pro ante - prije sporazuma - a to bi značilo povratak hrvatske republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH, u čemu će tada imati našu punu potporu!' napisali su iz stranke Ivana Penave.

Plenković: Politički napor za vidljivost DP-a

Reakcije koalicijskih partnera bile su umjerene, barem zasad: premijer Andrej Plenković rekao je da o DP-ovoj deklaraciji 'ne zna ništa' te da u tom trenutku o inicijativi pojma nisu imali čak ni DP-ovi ministri David Vlajčić i Ivan Šipić.

'Ovo je očito politički napor za vidljivost DP-a, pretpostavljam. Razgovarat ćemo na koaliciji pa ćemo vidjeti koji je smisao te inicijative. Imam ozbiljne rezerve na stil DP-a', rekao je premijer dok je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pozvao Domovinski pokret da se suzdrži od komentara prije izbora 'kako se ne bi ugrozio položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te kako bi Hrvati mogli izabrati svoga člana Predsjedništva BiH'.

Gužva na bošnjačkom spektru

Po mnogim analitičarima, upravo to moglo bi se dogoditi na ovogodišnjim izborima, i to prije svega zahvaljujući velikoj gužvi na bošnjačkom dijelu političkog spektra, gdje se za člana Predsjedništva očekuje najmanje pet kandidata, a favoriti su Denis Bećirović i Bakir Izetbegović, pa se procjenjuje da je nešto manja šansa za 'prelijevanje' bošnjačkih glasova na nekog od hrvatskih ili 'hrvatskih' kandidata.

Na tom dijelu scene njih je troje: HDZ BiH i Dragan Čović uz Plenkovićevu podršku isturili su mladu Darijanu Filipović, a preostalih pet stranaka s hrvatskim predznakom, usprkos upozorenjima da 'dobro promisle', isturilo je bivšeg generala HVO-a Zdenka Lučića te on počinje dobivati sve veću naklonost političkog Sarajeva. Kako se Komšić ne može kandidirati treći put uzastopno te je kao i prije dvanaest godina prisiljen na pauzu, kandidirao je Slavena Kovačevića, svog suradnika koji se u nacionalnom smislu izjašnjava onako kako mu u tom trenutku odgovara.

Lučić vodi vrlo promišljenu kampanju u kojoj manje napada HDZ BiH te je na osobnoj razini usredotočen na Čovića. Već se izjasnio da za Hrvate 'nema potrebe za trećim entitetom u BiH nego da treba jačati Federaciju'.

Marić: Ozbiljni političari ne koriste istrošene floskule

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić smatra da je i samo spominjanje Herceg-Bosne uoči izbora zapravo pokušaj podizanja nacionalnih tenzija te da se radi 'o istrošenim floskulama koje ozbiljni političari više ne koriste'.

'Naravno, promjena teritorijalnog ustroja Bosne i Hercegovine moguća je ako se postigne dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini', kaže Marić za tportal.

Ona ipak upozorava na pogubnu praksu da svaka inicijativa za promjenu teritorijalnog ustroja Bosne i Hercegovine u Sarajevu izaziva intenzivne reakcije i tvrdnje da se radi o 'novoj agresiji' na tu zemlju.

'Nije i ne smije biti zabranjeno spominjati treći entitet, jednako kao ni centraliziranu državu ili bilo koju alternativnu verziju unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, sve dok se to želi ostvariti mirnim putem i u parlamentarnoj proceduri. Nema smisla dočekivati svaku inicijativu na nož – pa recimo i onu o mogućem spajanju kantona – ali jasno je da se do rješenja može doći samo konsenzusom dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda. Prethodno treba ozbiljno i otvoreno razgovarati, ali bez prijetnji nasiljem koje je, recimo, izgovarao Milorad Dodik', smatra ova analitičarka.

'Hrvati trebaju pronaći partnere'

S druge strane, podsjeća Marić, izborni zakoni u Bosni i Hercegovini ne zahtijevaju dvotrećinsku, već 'samo' natpolovičnu većinu, pa bi predstavnici Hrvata umjesto slanja prijetnji trebali pokušati pronaći partnere s kojima će to provesti.

'Nisam sigurna da podjela na 'nacionalne' izborne jedinice ne bi dovela do nove diskriminacije, recimo Hrvata u Sarajevu ili Bošnjaka koji bi se našli u 'hrvatskoj' izbornoj jedinici. Postoje znatno bolja rješenja koja bi proizvela manje međunacionalnih tenzija: recimo biranje članova Predsjedništva u dva kruga, pri čemu bi u drugom krugu parlament birao između dva kandidata s najviše glasova, ili čak potpuno indirektni izbori na kojima bi se članovi Predsjedništva birali posredno, u svakom nacionalnom klubu Doma naroda. Dakle postoje realna rješenja, ali mnogima je očito isplativije umjesto toga unositi nemir kako bi homogenizirali svoje biračko tijelo', objašnjava Marić.

Po mišljenju sugovornice tportala, teško da će se izborni zakoni promijeniti u predstojeća četiri mjeseca do izbora u Bosni i Hercegovini, pa bi u ovom trenutku možda bilo zadovoljavajuće barem da se oni ne zloupotrebljavaju, kao što je bio slučaj do pojave Komšića 2006. godine.

'No jasno je da se to ne može prepustiti slučaju ili nečijoj dobroj volji, već se treba pronaći rješenje koje će garantirati sprječavanje zloupotreba', upozorava Marić.

'Dijelu Bošnjaka odgovara 'pravi' Hrvat'

Ova analitičarka uopće se ne slaže s predviđanjem da će 'gužva' na bošnjačkom dijelu spektra spriječiti prelijevanje njihovih glasova na nekog od kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

'Pobjeda Denisa Bećirovića u ovom trenutku može se smatrati izvjesnom, uostalom upravo zbog toga je Bakir Izetbegović odugovlačio s kandidaturom i na koncu ga je na nju prisilila stranka SDA. On je svjestan da pobijediti ne može, a gubitak drugih izbora zaredom bio bi signal da je vrijeme za njegovo povlačenje iz politike. No velik broj bošnjačkih glasova mogao bi se ovog puta preliti prema Zdenku Lučiću', kaže Marić i argumentira svoje tvrdnje:

'Lučić im odgovara kao svojevrsni nadomjestak Željka Komšića – dapače, on je još pogodniji jer je, za razliku od Slavka Kovačevića, 'pravi' Hrvat – pa nije nerealno da bude izabran glasovima Bošnjaka koji time prije svega žele pokazati otpor i protest prema Draganu Čoviću. Takav scenarij može se predvidjeti Lučićevim tretmanom u sarajevskim medijima koji ga veličaju usprkos njegovoj kontroverznoj ratnoj i poratnoj biografiji. Dijelu Bošnjaka ogovara upravo takav kandidat', zaključuje Marić.