Podsjetimo, predsjednik DP-a Ivan Penava nedavno je iznio inicijativu za osnivanje posebne izborne jedinice za Hrvate u BiH. U otvorenom pismu upozorio je da bi, ako se položaj Hrvata ne popravi, moglo doći do ponovnog otvaranja pitanja Herceg-Bosne u okviru, kako je naveo, 'Sjedinjenih Država BiH'.

Barać: BiH se vrti u krug, a Hrvati ostaju u istoj poziciji

Komentirajući reakcije premijera Andreja Plenkovića, koji je poručio da je za promjenu izbornog sustava u BiH potreban dogovor svih političkih aktera u toj zemlji te ocijenio retoriku DP-a populističkom, Barać je istaknuo da se s dijelom premijerovih ocjena slaže.

'Slažem se sa svime što je Plenković rekao vezano za sve anomalije koje postoje u hrvatsko-bošnjačkim odnosima, a koje se najviše reflektiraju kroz jedan falični izborni zakon. Posebno je apostrofirao, a to mislimo i mi u DP-u, jest da ne vidimo kako se lideri BiH mogu dogovoriti oko ovog pitanja. Ali, to je dovoljan signal što smo ranije komunicirali - traje vrtnja u krug, BiH stoji na mjestu, trpe međunacionalni odnosi. Dolaze novi izbori u listopadu, hrvatski narod nalazi se u identičnoj situaciji. Ne vide se rješenja', rekao je Barać gostujući na N1 televiziji.

Dodao je kako odbacuje tvrdnje da njegova stranka provocira bošnjačku stranu.

'Imamo problema s porukama da iritiramo većinski bošnjački narod jer ne postoji većinski narod u BiH. Samo želimo da se popravi krajnje nepravedan položaj za Hrvate. Što da se takva retorika o većinskom narodu provodila u Jugoslaviji? Ostali bismo zaglavljeni u Srboslaviji Slobodana Miloševića. A u Predsjedništvu bi nam uz Aleksandra Vučića možda bio i Milorad Pupovac', kazao je.

U čemu se razlikuju DP i HDZ?

Na pitanje gdje se razilaze stavovi Domovinskog pokreta i HDZ-a, Barać smatra da se razlike ponajprije odnose na pristup i dinamiku.

'Možda je riječ o različitom pogledu na vanjskopolitičke okolnosti. Nije tajna da HDZ u BiH ima sestrinsku stranku i logično je da podržava vlastitu kandidatkinju. Time prihvaća i postojeći izborni okvir. Mi nismo vezani uz takav pristup i zagovaramo model koji nazivamo američkim pristupom. Ne mislimo da je prekasno za promjene', rekao je.

Dodao je kako smatra da je potrebno nastupiti državnički te pokušati pronaći rješenja za položaj Hrvata u BiH.

O Milanoviću: Promijenio je stavove o BiH

Barać se osvrnuo i na predsjednika Zorana Milanovića, za kojeg smatra da je tijekom godina promijenio svoje poglede na situaciju u Bosni i Hercegovini.

'Rekao bih da je prošao dug politički put. Često mu se spočitavalo partnerstvo sa SDP-om BiH i bliskost sa Željkom Komšićem. Međutim, od tih je pozicija odustao i danas vrlo dobro razumije problem hrvatskog naroda u BiH', kazao je.

Može li DP povezati Pantovčak i Banske dvore?

Na pitanje želi li Domovinski pokret preuzeti ulogu svojevrsnog posrednika između Vlade i predsjednika Republike, Barać nije želio iznositi velike ambicije, ali nije odbacio takvu mogućnost.

'Ne znam možemo li govoriti o takvim ambicijama, ali ako dokument koji ćemo ponuditi političkim partnerima pomogne približavanju stavova, onda bih rekao da smo pogodili cilj. Osim Možemo!, sve relevantne hrvatske političke opcije prepoznaju da se Hrvatima u BiH čini nepravda', rekao je.

Izborni zakon kao ključ promjena

Govoreći o mogućim rješenjima, Barać smatra da postoje dva moguća smjera.

'Jedna je opcija povratak izvornim vošingtonskim i dejtonskim postavkama, iako nisam siguran koliko je to realno. Druga mogućnost je novi politički dogovor ili određena vanjska intervencija koja bi minimalnim izmjenama omogućila da se spriječi preglasavanje Hrvata', rekao je.

Prema njegovu mišljenju, promjena izbornog zakona predstavlja preduvjet za smirivanje političkih tenzija.

'Situacija bi se automatski relaksirala kada bi Hrvati dobili osjećaj političke ravnopravnosti. Tada bi se otvorio prostor za kvalitetniju suradnju s Bošnjacima. BiH je danas preskupa, administrativno preopterećena i gospodarski neodrživa. Potrebno je da politički lideri sjednu za stol i dogovore funkcionalniji model države', smatra.

Skepsa prema Bruxellesu i kritike političkim akterima u BiH

Barać je istaknuo da iz iskustva rada u Europskom parlamentu nije uvjeren da je Bruxelles spreman promijeniti dosadašnji pristup prema BiH.

'Nisam siguran da postoji spremnost za ozbiljniju promjenu politike. Unutar Europske unije ne postoji jedinstven stav o tome kako riješiti probleme u Bosni i Hercegovini', rekao je.

Posebno je kritizirao dio političkih aktera u BiH zbog, kako tvrdi, nedovoljne posvećenosti europskim integracijama.

'Bakir Izetbegović i SDA ne pokazuju punu predanost europskom putu. S druge strane, dio srpske politike i dalje gleda prema Rusiji. Hrvati su danas jedini politički čimbenik koji se dosljedno zalaže za ulazak BiH u Europsku uniju', ustvrdio je.

O Republici Srpskoj i Dodiku

Govoreći o položaju Republike Srpske, Barać je ocijenio da je taj entitet tijekom posljednjih godinu dana uspio ublažiti dio međunarodnih pritisaka.

'Republika Srpska značajno je profitirala nakon sankcija uvedenih Miloradu Dodiku. Aktivnim lobiranjem prema Washingtonu uspjela je neutralizirati dio problema. Trenutačno poručuju da podržavaju legitimno predstavljanje Hrvata u Federaciji BiH, dok ih prije svega zanima da se ne dira status Republike Srpske', rekao je.

Dodao je kako bi eventualno otvaranje pitanja ustavnog preuređenja BiH gotovo sigurno uključilo i raspravu o položaju Republike Srpske.

Deklaracija stiže sredinom lipnja

Na kraju razgovora Barać je najavio da će Domovinski pokret 17. lipnja predstaviti Deklaraciju svojim političkim partnerima.

'Nakon toga dokument ćemo predstaviti Hrvatskom saboru i predsjedniku Republike', zaključio je.