PROBLEM O KOJEM SE NERADO PRIČA

Dok branitelji prosvjeduju, broj PTSP dijagnoza stalno raste

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 13.11.2014 07:12
  • Objavljeno 13.11.2014 u 07:12
braniteljski prosvjed uz šah

braniteljski prosvjed uz šah

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Broj branitelja koji su status hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) ostvarili na temelju posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) sada je preko 27 tisuća. To je znatan porast u odnosu na dvije godine ranije, kada je taj broj također drastično skočio. U nedavnoj izjavi, i nakon njegova gostovanja u jednosatnoj emisiji HRT-a 'Nedjeljom u 2', i dalje nejasnoj, pomoćnik ministra Bojan Glavašević pokušao je problematizirati proširenost dijagnoze PTSP-a među braniteljima što je dovelo do prosvjeda pred tim ministarstvom

Premda se brojnost tog skupa pred Ministarstvom branitelja ne povećava, jer se ni građani ni branitelji na njega nisu odazvali, osim stotinjak onih koji su ondje posljednjih dvadeset dana, prosvjednici svejedno ustrajavaju u svojim zahtjevima za smjenom ministra Predraga Matića i njegovih suradnika Glavaševića i Vesne Nađ, a povremeno traže sastanke sa svima drugima koji bi mogli doprinijeti idejama poput 'ustavnog zakona o braniteljima'.

Glavaševićeva sporna izjava ili nema smisla, ili je nedorečena ili je netočna, s obzirom na to da ni nakon njegova intervjua u 'Nedjeljom u 2' ne znamo na koga se ta izjava odnosila – na agresore ili civile. Valjda je u međuvremenu i sam shvatio da mu konstatacija ne štima, jer, naime, nije točno da agresorska vojska nema PTSP. Glavaševićeva izjava vratila je opet u fokus problematiku PTSP-a koja je naročito bila aktualna, gotovo goreća – dvijetisućitih godina, u vrijeme mandata također SDP-ove vlade. Glavaševićev slučaj ujedno pokazuje koliko je u Hrvatskoj i 20 godina nakon rata teško raspravljati o jednom problemu iz rata.

Taj je problem rast broja branitelja s PTSP-om. Prema najnovijim podacima Ministarstva branitelja status hrvatskog ratnog vojnog invalida temeljem posttraumatskog stresnog poremećaja do sada je ostvarilo 21.289 hrvatskih branitelja, a još 6.176 hrvatskih branitelja ima status HRVI na temelju PTSP-a i neke druge bolesti ili ozljede vezane uz sudjelovanje u Domovinskom ratu. Dakle, ukupno je to preko 27 tisuća HRVI-ja.

Prije dvije godine tportal je izvijestio da je u ministarstvu 31. siječnja 2012. bilo registrirano 20.353 branitelja, a samo godinu dana ranije tri i pol tisuće manje 16.856. Od 2011. do danas, broj HRVI-ja koji su taj status ostvarili na temelju PTSP-a porastao je za deset tisuća. To je alarmantan podatak, pa makar se izrazili i tako nedorečeno kao Glavašević.

Sociologprof. dr. sc. Dražen Lalić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu za problematiku PTSP-a ključnim drži odgovornost psihijatara i političara koji su omogućili da se problem te bolesti pretvori u mučno društveno i političko pitanje koje trajno tinja, a upali se pod različitim okolnostima.

'Stručnjaci koji bi sada trebali progovoriti o ovim prosvjedima branitelja prvenstveno su psihijatri, ali oni šute. Očito je da su mnogi od njih davali dijagnoze, s onu stranu svoje struke, koje su dijelom bile rezultat straha, dijelom konformizma, a možda i korumpiranosti nekih od njih. Sigurno je dio tih dijagnoza bio određen materijalnom korišću te dijagnoze. Sada bi političari trebali popravljati posljedice toga, a vodeći političari omogućili su da se stvori i održi takav sustav koji je već neko zapravo nepopravljiv. Svi znaju da je dio tih ljudi dobio dijagnozu neosnovano. Ne govorim za sve, zato kažem dio. To se posebice vidi kod nekih, posebno glasnih prosvjednika, pa i izvjesnih predvodnika prosvjeda. Povod njihovu prosvjedu nije izjava koja je bila lažna, nego koja je bila istinita. Neobranjivo i nedokazivo nastoje obraniti i dokazati, a to je da dio onih s dijagnozom PTSP-a bez osnove u zdravstvenom stanju ima tu dijagnozu i pripadajuća prava. Sasvim slično je da je neutemeljeno tvrditi da je bilo čak pola milijuna branitelja u obrani Hrvatske', kaže Lalić za tportal.

Unatoč prosvjedima ravnatelj Klinike za psihijatriju 'Vrapče' prof. dr. sc. Vlado Jukić smatra da se javna rasprava o problemu PTSP-a odvija u redu.

'U našem društvu, u stručnim krugovima, ali i u medijima, odnosno u javnosti, odavno se otvoreno i javno raspravlja o odnosu prema skupini s tom (PTSP) dijagnozom, o njihovim problemima i odgovoru društva, uključujući i njihov status, broj dijagnoza i drugo. Znači da je naše društvo odavno, a ne da je možda tek sada, ili će biti, zrelo za rasprave o toj skupini psihijatrijskih bolesnika. I sam sam, kao psihijatar u niz navrata o tome govorio', smatra doktor Jukić.

Sociolog Lalić upozorava da događaji poput ovih prosvjeda, ponašanje i stavovi dijela branitelja, to jest nekih od njihovih predstavnika, pokazuju da dijaloga u društvu nema iako je problem očit. S druge strane, upozorava Lalić, postoji mnogo branitelja, istinskih, kojima je potrebna pomoć, a osjećaju se (ili stvarno jesu) zapostavljeni i odbačeni. Međutim, smatra, njima nikako ne pomažu prosvjedi poput aktualnog u Savskoj cesti u Zagrebu.

'Postavlja se pitanje što je s onim brojnim braniteljima koji uistinu boluju od PTSP-a. Jer su to ljudi koji uistinu pate i trebaju pažnju i skrb društva, a nje nema ili je nedovoljna i neadekvatna, pa se zato neki od njih i bune. Istovremeno, nije pokrenuta revizija, da se otkrije kome je neutemeljeno dijagnosticiran PTSP, a tko je uistinu obolio. Nažalost, mislim da je prekasno da se nešto takvo napravi bez političkih i drugih sukoba, jer je, medicinskim rječnikom rečeno, odavno 'krivo sraslo'. Umjesto da postoji racionalni dijalog o tim vrlo osjetljivim pitanjima, kod nas dominira iracionalni diskurs koji je pogodan za političku manipulaciju. Međutim, to nikome neće pomoći. Ni pravim braniteljima, ni tim manipulatorima, a ni društvu. Samo će rasti jaz između prosvjednika i znatnoga dijela javnosti, osobito mladih ljudi koji nemaju iskustvo rata što posebno dolazi do izražaja u vrijeme ekonomske i društvene krize kao što je ova. Ako Vlada sada popusti i ministar da ostavku, ova zemlja više nema vlasti, jer se odlučuje izvaninstitucionalno', kaže Lalić.

Sociolog dr. sc. Tarik Kulenovićprofesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao branitelj je sudjelovao u akciji Oluja, o PTSP-u govori kao o posljedici rata čiji se utjecaj odrazi na cjelokupno društvu, jer je rat najveći sociološki događaj u našim životima, onih ljudi koji su imali tu nesreću da se u njemu nađu.

'I vi i ja imamo neki oblik PTSP-a. Netko ima teži oblik, netko slabiji, ali nitko nije ostao bez utjecaja tog toliko šokantnog i intenzivnog događaja kao što je rat. U toj velikoj skupini postoje ljudi kojima stvarno treba pomoći. Prijatelj mi kaže da je prije svog 24. rođendan ubio 24 ljudi. Jedan čovjek mi govori da sanja osobu koju je ubio i nakon toga cijelu noć ne može spavati. To su ljudi kojima stvarno treba pomoći kada se utvrdi da su oboljeli, ali ovo što neki rade, kao neki svoj Woodstock, to je meni smiješno. Izgleda kao da su neki od njih postali posebna kasta branitelja, kojima je rat postao smisao života. Prosvjeduju, a imaju sva prava. No očito je to politički, a ne socijalni prosvjed. Međutim, moraju shvatiti da uvlačenjem sebe i svih u dio prošlosti neće ništa dobroga postići', rekao je Kulenović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!