BORBA ZA ONLINE POTROŠAČE

Diskriminiraju vas EU trgovci? Evo kako se možete žaliti na hrvatskom jeziku

12.03.2016 u 08:00

Bionic
Reading

Domaći kupci i trgovci od sredine veljače imaju mogućnost korištenja Europske platforme za rješavanje sporova nastalih online kupnjom, i to na hrvatskom jeziku. Uspostavila ga je Europska komisija na inicijativu hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan. Ona je srušila jezičnu barijeru i u tome dobila potporu Europske mreže za ravnopravnost jezika (ELEN) iz koje tvrde kako čak 290 milijuna građana ne može pristupiti servisima Europske komisije upravo zbog toga. Platforma je osmišljena kako bi se potrošači osjećali sigurnije prilikom internetske trgovine jer ne moraju poznavati zakone države članice u kojoj kupuju ili se suočiti s visokim troškovima dugotrajnog rješavanja sporova na sudu. U razgovoru za tportal Biljana Borzan objašnjava prednosti ove platforme za hrvatske kupce i trgovce, na što se najviše oni žale te kako se može podnijeti pritužba

'Prilikom izglasavanja dopune Uredbe o malim prekograničnim sporovima, naglasila sam Komisiji da je nužno raditi na informiranju građana jer u tom trenutku čak više od 80 posto potrošača nije znalo da uopće postoji europski mehanizam za rješavanje prekograničnih sporova. S druge strane, oko 70 posto europskih potrošača koji su koristili novu platformu je zadovoljno, a polovica misli da je jednostavna za korištenje', objašnjava hrvatska europarlamentarka Borzan za tportal koja vjeruje kako će te činjenice i doprinijeti popularnosti među potrošačima.

Zbog toga što je platforma uspostavljena tek sredinom prošloga mjeseca, teško joj je ocijeniti koliko su domaći potrošači upoznati s njezinim funkcioniranjem, a koja svakom oštećenom kupcu omogućava jeftino i brzo rješavanje spora s trgovcem iz druge države članice, i to još iz udobnosti svog doma.

'Trošak procesa ne smije biti veći od deset posto iznosa oko kojeg se spori (maksimalno 5.000 eura), a u prosjeku je za rješavanje predmeta potrebno najviše 90 dana. Platforma je osmišljena kako bi se potrošači osjećali sigurnije prilikom internet kupovine, jer ne moraju poznavati zakone države članice iz koje kupuju ili suočiti se s visokim troškovima dugotrajnog rješavanja spora na sudu. Budući da se više od 60 posto građa EU-a ne osjeća zaštićeno prilikom internetske kupnje, platforma je svakako dobrodošla', ističe Borzan.

Njoj su se kupci najviše žalili kako EU online trgovci ne dostavljaju u Hrvatsku, a ako dostavljaju, da im je dostava preskupa, što ona smatra klasičnom diskriminacijom prema mjestu prebivališta.


'EU je trenutačno u procesu konzultacija kako bi se svakom kupcu u EU-u omogućilo da kupuje nesmetano bez obzira na to gdje u EU-u živi. Nedavno je, također, Europski parlament usvojio moj prijedlog da troškovi dostave moraju biti obračunati jasno i transparentno, a ne da imamo nelogične situacije poput primjerice dostave od 500 kilometara unutar Njemačke koja je jeftinija nego dostava od 30 kilometara iz Mađarske u Hrvatsku. Pored toga se kupci žale kako im predmet nije uopće dostavljen ili nije u skladu s očekivanim', objašnjava ova zastupnica u Europskom parlamentu.

Kako kupci tako se i trgovci mogu služiti ovom platformom. Upravo je zbog toga krajem prošle godine u Europskom parlamentu izglasano podizanje granice vrijednosti tužbe koja se može rješavati putem ovoga alata, i to s 2.000 na 5.000 eura.

'Potrošačke pritužbe su uglavnom manje od 2.000 eura, ali zato se trgovci žale na veće iznose. Dakle, u situaciji kad isporuče robu, a ne mogu se naplatiti, mogu koristiti ovaj jednostavan sustav. Procjena je da će se oko 50 posto njihovih pritužbi moći rješavati ovim mehanizmom', kaže ona.

Hrvatske trgovce pak najviše zabrinjava pravna nesigurnost koja vlada kada prošire posao u neku drugu državu članicu jer tada moraju poznavati novi zakonodavni okvir. Zbog toga se sada intenzivno radi i na olakšanju prekograničnog poslovanja u EU-u.

Sam postupak podnošenja pritužbi, objašnjava Borzan, vrlo je jednostavan.

'Potrebno je otići na web-platformu i ispuniti jednostavan obrazac koji je dostupan na svim jezicima EU-a. Formular je to koji se automatski upućuje na nadležno tijelo u nekoj od država članica. Ako su potrebna saslušanja, odvijaju se preko Skypea kako bi se smanjili troškovi. Kada se donese odluka, ona se jednostavno isprinta i može se provesti u bilo kojoj zemlji članici EU-a', sažima Borzan.

Početkom ove godine usvojen je i njezin prijedlog o uvođenju oznake sigurne online kupnje za trgovce sa sjedištem u EU-u koji nalaže Europskoj komisiji da razradi ideju i provede studiju učinka za tržište EU-a. Nakon toga će se odrediti postupak provedbe. Slične oznake već imaju sigurne online ljekarne, a koja je uvedena tek sredinom prošle godine. Sama ideja za takvom oznakom potekla je upravo od hrvatskih online trgovaca koji su joj se požalili kako se moraju pridržavati strogih EU pravila što ih diskriminira u odnosu na konkurenciju iz Švicarske, Norveške, Kine ili SAD-a.

'Prosječnom potrošaču vrlo je teško odrediti ima li online trgovac sjedište u Europskoj uniji i štite li ga prilikom kupnje europska pravila. Čak ni web stranice s domenom .eu, .hr ili .co.uk ne jamče europsku lokaciju trgovca i zbunjuju potrošače. Uvođenjem prepoznatljive oznake za provjerene europske trgovce, kupci će lakše prepoznati kod koga mogu s povjerenjem kupovati, a pošteni trgovci će biti privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva', zaključuje Biljana Borzan.

Testiranje kvalitete proizvoda u Hrvatskoj: Jesu li lošiji nego u starim članicama EU-a?

Čak trećina prehrambenih proizvoda koji se nalaze na policama trgovina u novijim državama članicama EU-a lošije su kvalitete nego što je to na Zapadu. Pokazalo je to istraživanje koje su prošloga ljeta zajedno u Hrvatskoj predstavile europarlamentarka Biljana Borzan i njezina češka kolegica Olga Sehnalova. Rezultati su pokazali kako se čak osam od 24 proizvoda istih proizvođača drastično razlikuje ovisno o tome gdje ih se kupuje – u Češkoj ili Njemačkoj. Borzan je stoga inicirala, u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, istraživanje o usporedbi proizvoda u Hrvatskoj te u još dvije zemlje EU-a. 'Istraživanje je počelo. Odredili smo metode i način financiranja. Istraživanje će obaviti Hrvatska agencija za hranu zbog svoje objektivnosti i iskustva u sličnim istraživanjima. Dogovoreno je da će proizvode koji će se testirati odrediti upravo hrvatski građani. Mišljenja građana će se prikupiti anketnim istraživanjem koje će provesti HAH u suradnji s nekim od anketnih servisa. Odlučili smo i da ćemo testirati uglavnom prehrambene proizvode, i to one koje Hrvati najčešće kupuju, ali ćemo obuhvatiti i deterdžente, gelove za tuširanje i slične proizvode. Troškove istraživanja će snositi Europski parlament, iz budžeta namijenjenog za takve projekte', odgovorila je Borzan za tportal.