Danska je u utorak preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije tijekom kojeg će se usredotočiti na sigurnost, obranu, migracije, konkurentnost, zelenu tranziciju.
Pod sloganom “Snažna Europa u svijetu koji se mijenja”, Danci ističu da se dosadašnji svijet koji je osigurao slobodu i prosperitet ne može više uzimati zdravo za gotovo.
“Sada više nego ikad, Europa se mora ujediniti. Treba izgraditi još jaču i sigurniju Europu, u kojoj možemo zaštititi svoje demokracije. Moramo naoružati Europu i moramo pojačati našu podršku Ukrajini”, poručila je danska premijerka Mette Frederiksen prilikom predstavljanja programa predsjedanja. Frederiksen ističe da su migracije veliki izazov za socijalnu ravnotežu europskih društava i da je to pitanje povezano sa sigurnošću.
vezane vijesti
“Trebaju nam nova rješenja za suočavanje s tim izazovima”, kaže Frederiksen. Po pitanju migracija, Danska je postala jedna od najvećih zagovornika za suzbijanje ilegalnih migracija.
Danska po osmi put preuzima predsjedanje u nikad složenijim geopolitičkim okolnostima.
Danski veleposlanik pri EU-u Carsten Grønbech-Jensen, koji je bio u Bruxellesu u razdoblju od 2002. do 2012. u kojem je njegova zemlja dva puta predsjedavala, ističe da je danas situacija “vrlo nepredvidiva s puno nepoznanica”.
Uloga rotirajućeg predsjedništva je da u ime država članica vodi pregovore s Europskim parlamentom o europskim zakonima. Danska će, između ostaloga, raditi na postizanju dogovora o migracijskoj politici, proširenju, voditi prve razgovore o sljedećem sedmogodišnjem proračunu nakon što Komisija polovicom ovoga mjeseca iziđe sa svojim prijedlogom. Međutim, puno je potencijalnih kriza koje bi mogle poremetiti ustaljeni red i prisiliti Europsku uniju da se njima bavi. Danska vlada pri tome ističe važnost europskog jedinstva.
“Snaga EU-a leži u europskom jedinstvu, čvrstim ekonomskim temeljima, stabilnim demokracijama i socijalno uravnoteženim društvima, između ostalog”, navodi se u programu predsjedanja.
To jedinstvo moglo bi se naći na testu do kraja godine s obzirom na broj sadašnjih i potencijalnih kriza - trgovinski sukob između EU i SAD-a, između SAD-a i Kine, ruski rat protiv Ukrajine, izraelski rat u Gazi, iranski nuklearni program.
Kada je riječ o gospodarstvu, Danci stavljaju naglasak na jačanju unutarnjeg tržišta. Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, povećanje trgovine unutar EU-a za 2,5 posto poništilo bi gubitke koji bi nastali kada bi SAD uveo carine za Uniju u visini od 20 posto.
Danski diplomati započet će pregovore s Europskim parlamentom o prijedlogu Komisije o potpunom prestanku ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do kraja 2027. godine. Dvije zemlje članice, Mađarska i Slovačka, oštro se tome protive i blokiraju 18. paket sankcija protiv Rusije, a kao uvjet za zeleno svjetlo traže da im se omogući nastavak uvoza ruskih energenata i nakon 2027.
Što se tiče sigurnosti i obrane, cilj danskog predsjedništva je pripremiti teren kako bi EU bio sposoban da se sam brani do 2030. godine. Dogovor o kreditnom programu SAFE u visini od 150 milijardi eura već je postignut. Komisija je predložila da sve države članice povećaju troškove za obranu za 1,5 posto BDP-a godišnje. Više od polovice država članica odlučilo je aktivirati klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila, pri čemu bi se ulaganja u obranu ne bi računala u proračunski deficit.
Što se tiče višegodišnjeg proračuna, Danska je promijenila svoje stajalište. Do sada je uvijek bila na strani onih poput Njemačke i Nizozemske koje se protive svakom povećanju europskog proračuna i zajedničkom zaduživanju. Sada, s obzirom na geopolitičke okolnosti, tome se ne bi protivila, ali ističu da su svjesni da će se o tome teško postići dogovor. Veleposlanik Grønbech-Jensen kaže da bi najprije trebalo definirati što treba zajednički financirati, a tek onda razgovarati o zajedničkom zaduživanju. “Teško je pridobiti države članice koje su skeptične prema euro-obveznicama ako im se ne kaže što će se time financirati. Zajednički dug je teško pitanje, neke zemlje su to prihvatile u izvanrednim okolnostima kakva je bila epidemija covida i to će biti teško ponoviti”, rekao je veleposlanik.
Jedna od zadaća danskog predsjedanja bit će kako uvjeriti Mađarsku da odustane od svoga veta na otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom.
