Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić uoči sastanka Predsjedništva HDZ-a pred središnjicom stranke novinarima je komentirao aktualna događanja, među ostalim aferu Vjetroelektrane o kojoj je rekao:

"Svaka odluka Ministarstva od 10. lipnja 2017. kad sam postao ministar, prije svega je duboko promišljena, konzultirane su sve nadležne institucije. Odluka je prošla na dvije razine i ovakvo rješenje Ministarstva tužila je Zelena akcija 2018. Upravni sud je donio odluku u korist Ministarstva, Zelena akcija se žalila, Visoki upravni sud je u proljeće prošle godine ponovio da je Ministarstvo donijelo ispravnu odluku.

Ovo rješenje, kao i ostala, išla su za tim da se poštuju najviši ekološki standardi. Tako će biti dok budem ministar. Nema govora o pogodovanju, prije svega smo zaštitili interese Hrvatske."

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike odgovorili su na upit N1 televizije zašto je Ministarstvo 2017. godine poništilo ranije rješenje i dopustilo vjetroparku zahvat bez provođenja prihvatljivosti za ekološku mrežu. Odgovorili su i na upit o prigovorima Europske komisije Hrvatskoj da ne poštuje direktive prilikom odobravanja projekata u vjetroparkovima te da ih dopušta bez dokaza da nema negativnih posljedica na okoliš odnosno životinjske vrste.

Odgovor Ministarstva prenosimo u cijelosti:

Postupci vezani uz procjenu utjecaja na okoliš i prirodu, odnosno uz zaštitu okoliša su transparentni postupci s obzirom da se informacije o svakom zahtjevu i nositelju zahvata, kao i cjelokupna dokumentacija (stručne podloge - Studije utjecaja na okoliš, Elaborati zaštite okoliša i ostalo) objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

U svakom je postupku omogućeno sudjelovanje cjelokupne javnosti sukladno Arhuškoj konvenciji te se svako Rješenje objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.

U posljednjih petnaest godina u Republici Hrvatskoj je provedeno više od 70 postupaka procjene utjecaja na okoliš za zahvate vjetroelektrana. Od toga je 19 zahtjeva odbijeno, djelomično zbog nepotpune dokumentacije, a djelomično jer su planirani zahvati na potencijalnim lokacijama bili neprihvatljivi za okoliš i ekološku mrežu.

Vezano za izmjene zahvata za vjetroelektrane, Ministarstvo je provelo 14 postupaka ocjene o potrebi procjene (tzv. screening) za sve veće izmjene zahvata bilo da se radi o promjeni snage vjetroagregata, izmjeni broja vjetroagregata i drugo.

Tako su za VE Krš Pađene provedena tri postupka: Procjena utjecaja na okoliš 2006. te dva postupka screeninga (2009. i 2017.). Razlozi poništavanja rješenja, koje spominje gospodin Slaven Dobrović, rezultat su navedenih činjenica, kao i postojeće sudske prakse kojom je utvrđeno ukoliko je zahvat sa 55 vjetroagregata bio prihvatljiv za okoliš (PUO 2007.) te ukoliko je povećanje broja vjetroagregata sa 55 na 71 bilo prihvatljivo za okoliš (OPUO 2009.) da ne postoje dokazi da bi smanjenje broja vjetroagregata sa 71 na 48 (OPUO 2017) trebalo rezultirati drugačije nego što je to bio slučaj u ranijim postupcima.

Odluka Ministarstva potvrđena je i putem dvije presude, na Upravnom sudu u Splitu te u žalbenom postupku Visokog Upravnog sud, pravomoćnom presudom. Iz svega navedeno više je nego jasno i razvidno postojanje kontinuiteta u postupcima i odlukama stručnih službi Ministarstva.

Vezano uz drugo pitanje, komunikacija između stručnih tijela Europske komisije i Ministarstva zaštite okoliša i energetike ne može se dovoditi u vezu s istražnim postupcima koji su u tijeku vezano za razvoj projekta vjetroelektrane Krš Pađene.

U ovom se slučaju radi o službenoj razmjeni podataka između Europske komisije i Ministarstva zaštite okoliša i energetike što je uobičajena procedura kada Europska komisija, u ovom slučaju temeljem pritužbe, provjerava usklađenost nacionalnoga zakonodavstva i njegove primjene s europskim propisima.

Nadalje, u zadanom će roku stručne službe Ministarstva pripremiti i proslijediti Europskoj komisiji dokumentaciju koja je bila temeljem za donošenje odluka kako bi se moglo utvrditi ima li uopće elemenata za pripremu obrazloženog mišljenja što je postupak koji prethodi eventualnoj prijavi za povredu europskog prava. Naglašavamo kako se u navedenom dokumentu Republici Hrvatskoj ne nalaže da ispravi nepravilnosti u zadanom roku, već joj se daje rok da se očituje na iznesene primjedbe."