Dok zemlje s dugom tradicijom proizvodnje maslinovog ulja – poput Španjolske, Grčke, Portugala i Italije – prolaze kroz razdoblje pojeftinjenja, hrvatsko tržište doživljava suprotno, piše HRT.

Prema aktualnim podacima, Italija je zabilježila pad cijene maslinovog ulja od 8 posto, Cipar od 26 posto, Grčka 41 posto, Portugal 43 posto, dok je u Španjolskoj zabilježen pad od čak 55 posto. U prosjeku, na razini čitave Europske unije, cijene su niže za 44 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Zanimljivo je da je jedina zemlja u neposrednom okruženju Hrvatske koja ne prati europski pad cijena – Slovenija – zabilježila blagi porast cijena od 4 posto.

Hrvatsko ulje skuplje za 93,4 posto

Podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) otkrivaju da je u svibnju 2025. godine prosječna cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj iznosila 1.168 eura za 100 kilograma. Usporedbe radi, prosjek u EU bio je 604 eura za istu količinu, što znači da je hrvatsko maslinovo ulje skuplje za čak 93,4 posto od europskog prosjeka.

Stručnjaci upozoravaju kako bi takve visoke cijene, iako reflektiraju kvalitetu proizvoda, mogle dugoročno ugroziti konkurentnost hrvatskih proizvođača na tržištima Europske unije. Kako navode, “dugotrajno visoke cijene mogu smanjiti konkurentnost hrvatskih proizvođača unatoč vrhunskoj kvaliteti proizvoda”.

Koji su razlozi za rast cijena u Hrvatskoj?

Povećanje cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj rezultat je složenog spleta okolnosti koje se odnose na proizvodne, tržišne i klimatske čimbenike.

Prije svega, troškovi proizvodnje u Hrvatskoj znatno su viši u odnosu na velike mediteranske proizvođače. Velik dio maslinovog ulja dolazi iz manjih obiteljskih gospodarstava koja se oslanjaju na ručni rad i tradicionalne metode, što proizvodnju čini skupljom. Uz to, cijene sirovina poput ambalaže, gnojiva i energenata dodatno opterećuju proizvođače.

Nadalje, hrvatski proizvođači maslinovog ulja uglavnom djeluju samostalno. Za razliku od Španjolske i Italije, gdje su dobro organizirane zadruge i otkupni centri koji omogućuju smanjenje troškova i bolji plasman proizvoda, u Hrvatskoj ne postoji sustavno udruživanje proizvođača.

'Atraktivan suvenir'

Dodatni problem predstavlja i činjenica da domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede približno 4.000 tona maslinovog ulja, dok potrošnja premašuje 8.000 tona. Ova neravnoteža povećava ovisnost o uvozu i dodatno utječe na rast cijena.

Potražnja je također snažan faktor. Maslinovo ulje u Hrvatskoj sve je popularnije, posebno u turističkim regijama gdje je postalo tražen proizvod i atraktivan suvenir. "Butelje s dizajnerskom etiketom postižu visoke cijene", navode stručnjaci.

I konačno, jedan od ključnih uzroka povećanja cijena su klimatski poremećaji. Sušna razdoblja i sve češće ekstremne vremenske prilike smanjuju prinose maslina, što dovodi do nestašice i dodatno podiže cijenu ulja na tržištu.