Znanstveni savjetnici Olga Carević i Dražen Vikić – Topić u tekstu objavljenom u Vjesniku pitaju 'jesmo li se ikad upitali navečer kad odlazimo na počinak gdje spavaju naši sugrađani beskućnici?'.

'Odgovor je: u napuštenim garažama, automobilima, vlakovima, kolodvoru, a možda najčešće na klupama diljem našega grada jer nemaju ni dom ni kuću ni stan. Njihov životni scenarij prelazi okvire literature i filma', upozoravaju autori.

Navode i da je, promišljajući o sudbini beskućnika, 'kao grom iz vedra neba došla vijest da su neki saborski zastupnici gotovo u stampedu prešli u jednodnevnu povlaštenu mirovinu, potom je zamrznuli i jednakom se brzinom opet vratili u svoje saborske fotelje'.

'Nažalost, i u našoj zajednici, koja promiče jednaka ljudska prava za sve građane, jedni su zaposleni, dobrostojeći, čak i povlašteni, a drugi su siromašni, socijalno isključeni, na rubu egzistencije'.

Upravo zbog toga izražavaju nadu da će ratifikacijom revidirane Europske socijalne povelje, koju je potpisala i Hrvatska, biti ublažena zanemarenost i socijalna isključenost osiromašenih građana.

Pretpostavljaju i da će Hrvatska ulaskom u EU osigurati 'učinkovit pravni i socijalni sustav što će nedvojbeno pridonijeti razvoju gospodarstva, znanosti i tehnologije, industrije, poljoprivrede, a nadasve zaštiti ljudskih prava svih građana kao temeljnu vrijednost njihova života'.

Europsku socijalnu povelju, kao jedan od svojih temeljnih dokumenata, Vijeće Europe potpisalo je 1961. pa je prošle godine obilježeno pola stoljeća njezina postojanja. Obuhvaća prava zaposlenih, prava svih građana i prava posebnih socijalnih skupina, kao što su žene, djeca, migranti, starije osobe i osobe s invalidnošću.

Revizijom je prije 20 godina proširena na prava iz rada, prava posebnih skupina te prava vezana uz siromaštvo i socijalnu isključenost. Hrvatska je prije tri godine potpisala revidiranu Europsku socijalnu povelju, ali je do danas nije ratificirala