SAMO ETIČNO, MOLIM

Biste li postali suvlasnik banke pod ovim uvjetima?

Goran Jeras

Goran Jeras

Izvor: Pixsell / Autor: Nina Djurdjevic/PIXSELL

Etična banka neće nuditi građanima dozvoljene minuse i kartično poslovanje. Ali će zato odobravati kredite za restrukturiranje postojećih obaveza, financirati malo i srednje poduzetništvo, uz minimalnu kamatu do četiri posto, nuditi savjetovanja o upravljanju osobnim financijama, planiranju troškova, stručnu podršku, pomoć pri zapošljavanju, pomoć pri pokretanju biznisa te cijeli niz drugih mogućnosti za bolji i lakši način života. Odnos između klijenata i banke neće biti samo poslovni već i partnerski. Banke će poznavati svoje klijente, odnosno vlasnike kao i njihove potrebe. To su samo neke od prednosti u odnosu na klasične banke, s kojima je učenike osječke Ekonomske i upravne škole u predavanju u sklopu projekta Biti bolji upoznao Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje i pokretač prve etične banke u Hrvatskoj

Njegovo gostovanje u osječkoj srednjoj školi bila je prilika da saznamo hoće li uskoro početi s radom prva takva banka u Hrvatskoj, čiji je rad najavljivan u medijima, početkom 2016. godine.

Prema riječima njezina pokretača, početkom godine radilo se na zadovoljavanju svih tehničkih uvjeta, postavljanju Uprave, Nadzornog odbora, izradi metodologije, dokumentacije i infrastrukture.

'To je dosta složen proces. Sada smo ga zaokružili, kompletirali, a vrijeme kada će banka početi s radom ovisi isključivo o povjerenju građana koji će, nadam se, prepoznati da je to ono što će dugoročno donijeti benefit, njima i njihovoj djeci, okolini i zajednici. U Hrvatskoj ima 267 milijardi kuna štednje u bankama. Da se jedan mali, mali dio toga odluči izdvojiti za osnivanje etične banke, već bi cijela stvar krenula', tvrdi Jeras.

Razlika između etične banke i komercijalne u nekoliko je segmenata, a prvi i možda najvažniji struktura je vlasništva. Dok su komercijalne banke u vlasništvu malobrojnih vlasnika, kod etične banke svi su klijenti vlasnici banke. Zadrugari moraju minimalno uplatiti 2.500 kuna, a svaki ulagač može svoj uložen udio povući u punom iznosu, u svakom trenutku.

'Ne možete biti klijent banke a da ne sudjelujete makar malim dijelom u njezinu suvlasništvu. To je bitno, jer je odnos između banke i klijenta potpuno drugačiji. Nije čisto poslovan odnos pa i neki takoreći neprijateljski, nego je to odnos koji je vama u interesu biti fer prema banci, biti maksimalno transparentan. Ako imate nekih financijskih problema, doći ćete u banku da vam banka pomogne to riješiti, a banci je to isto u interesu napraviti za vas kao klijenta i kao vlasnika', objašnjava Jeras.

Taj partnerski odnos, smatra, dovodi do toga da banka poznaje svoje klijente, može bolje pratiti njihove potrebe i zbog toga je vraćanje kredita i gubitak puno manji. Kod etičnih banaka to je samo između jedan i dva posto, što je u komercijalnim bankama nezamislivo. A nezamisliva im je i transparentnost rada jer su svi krediti etične banke javno objavljeni, a primanja zaposlenika ograničena.


Primjerice, predsjednik Uprave smije imati najviše četiri puta veću plaću od najniže plaće zaposlenika.

'Tim stručnjaka upravlja novcem građana, ali oni imaju pravo znati za što se ti novci koriste', kaže osnivač hrvatske etične banke.

Ono što još razlikuje ovu banku od komercijalnih je to što etična banka ne gleda isključivo financijsku komponentu ulaganja nego gleda istovremeno i društveni učinak ulaganja.

'Ako je nešto vrlo profitabilno, ali vodi gubitku velikog broja radnih mjesta, onda to nije nešto što bi etična banka podržala', kaže Jeras.

Također je važna i ona treća komponenta, ekološka, kojom banka pazi da ulaganje ne zagađuje okoliš.
Prema riječima Jerasa, etične banke nisu inovacija nego se temelje na nekim originalnim načelima bankarstva kad su banke počele raditi kao obrtničke, poljoprivredne, građanske štedionice i kad su poslovale stotinama godina.

Na taj način još uvijek posluje jedna trećina bankarskog sektora, putem Šparkasa u Njemačkoj i Austriji, putem Mutal Credit Uniona u anglosaksonskim zemljama te zadružnih banaka u zemljama Latinske Amerike, Italije, Francuske i drugim zemljama.

'Otvaranje prve etične banke sada je u rukama građana, jer ne ovisi o jednoj osobi ili malom broju njih koji dolaze sa svojim sredstvima nego ovisi o okupljanju velikog broja osoba', ističe Jeras. Da bi se to ostvarilo, potrebno je povjerenje.

'Banke su institucije koje su trebale biti od ultimativnog povjerenja. Što nažalost klasične komercijalne više nisu. Proces povjerenja dugotrajan je, a on se ne može ubrzati dok ne pokažete ljudima da ste vjerodostojni, da njihov novac neće nestati i da je i dalje njihov bez obzira na to što su ušli u zadrugu', kaže Jeras.

Što znamo o osnivaču etične banke?

Ovaj tridesetčetverogodišnji fizičar na realizaciji ideje Ebanke, sustavno radi već gotovo šest godina. Nakon završenog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, sedam godina bio je konzultant komercijalnih banaka u Nizozemskoj, pri čemu je uvidio nerazmjer između realne ekonomije, u kojoj sudjeluju poduzetnici i radnici, i onoga što nude banke. Svoj profit banke nalaze na razne načine, ali ne financiraju projekte odnosno ne ulažu u realnu ekonomiju već se bave raznim drugim mešetarenjima koja povećavaju profit. Stoga se počeo baviti društvenim i socijalnim poduzetništvom, modelima poticanja održivog razvoja i etičnim bankarstvom. Od kraja 2013., intenzivno radi na projektu osnivanja Etične banke u Republici Hrvatskoj, a njezinim osnivanjem u travnju 2014. postaje i upravitelj Zadruge za etično financiranje.

'Sustavno smo radili na pripremanju terena i sad smo okupili jezgru od 400 članova, među kojima su poduzeća, OPG-ovi, civilne udruge, gradovi, općine, sindikati i pojedinci. Jedan respektabilan broj onih koji su to prepoznali. S obzirom na to da smo članica Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA), u lipnju ove godine će se održati federacijska godišnja skupština u Splitu gdje će ljudi imati priliku upoznati sve prednosti takvog oblika bankarstva', kaže Goran Jeras.

Etičnu banku od klasične, osim drugačijeg poslovanja i pristupa, razlikovat će i poslovnice. Kako iza banke stoji zadruga za etično financiranje, članovi zadruge, ako imaju prostornih kapaciteta, želje i volje, moći će postati partneri u ulozi poslovnice. Taj prostor neće biti mjesto za gotovinsko poslovanje, ali će se u njemu moći dobiti svaka informacija, pomoć pri transakciji putem interneta, pomoć pri prikupljanju dokumentacije i druge usluge, dok će se gotovinsko poslovanje raditi putem partnerske organizacije koja će imati poslovnice po cijeloj državi.

Ono što je još jako bitno, smatra Jeras, jest mogućnost da se kroz mrežu partnera u zadruzi pruže jeftinije usluge.

'Već sad imamo unutar zadruge proizvođače hrane, praktički firme koje se bave različitim djelatnostima, a vi kao član možete dobiti povoljnije usluge nego na tržištu. Znači, to je jedan sustav u kojem je bankarstvo samo jedan mali segment, a možda je važniji segment mreža povjerenja i suradnje koja stoji iza toga i omogućava ljudima bolji život', zaključuje Jeras.

Primjeri etičnih banaka pokazuju da nisu one te koje imaju problema s opstankom nego problema imaju velike banke koje se više bave financijskim tržištima nego realnim sektorima. To se pokazalo tijekom ove zadnje krize kada je mnogo komercijalnih, stabilnih banaka bilo prisiljeno tražiti pomoć države i spašavanje javnim novcem, a što je rezultiralo masovnim otpuštanjem radnika.

'Ni jedna jedina etična banka nije bila u takvim problemima nego je rasla jer su to ljudi prepoznali kao stabilniji i smisleniji oblik bankarstva', kaže Jeras te dodaje: 'Bez obzira na to što ljudi smatraju da je Hrvatska specifična, takav model može zaživjeti. Ako takve banke mogu raditi u Italiji, Keniji, Nikaragvi, zašto ne bi i u Hrvatskoj.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!