Katalonski predsjednik Carles Puigdemont rejao je u nedjelju navečer da je Katalonija osvojila pravo na neovisnost.' Zaslužili smo pravo da nas se u Europi čuje', kazao je.

Službenih rezultata referenduma još nema. HRT javlja da je 'za' nezavisnost glasalo više od 90 posto birača, no riječ je o tek malom uzorku prebrojanih listića. 

Od ukupno 2000 biračkih mjesta, policija je uspjela zatvoriti tek njih 360.

Španjolski premijer Rajoy, čiju ostavku zazivaju Katalonci nakon butalne porabe sile, obratio se  javnosti oko 20 sati.

Za to vrijeme snimke policijske brutalnosti obilaze svijet.

Katalonsko ministarstvo zdravstva objavilo je da je u nasilju ozlijeđena 844 osobe.

Španjolski premijer Mariano Rajoy iza 20 sati obratio se javnosti. Kazao je kako nikakvog referenduma nije bilo. 'Danas je pobijedila demokracija jer je ustav ispoštovan. Učinili smo što smo morali. Mi smo Vlada Španjolske i ja sam predsjednik te vlade i moram prihvatiti svoju odgovornost. Ispunili smo obvezu zaštite vladavine prava', istaknuo je.

Više pročitajte ovdje.

Policija je sjekirama razbila prozor sportskog centra u pokrajini Girona, u kojemu je organizirano biračko mjesto na kojem je katalonski predsjednik trebao glasati, i silom je otvorila vrata.

Na televizijskim snimkama vidjelo se kako su se policajci s crnim beretkama i štitovima raširili po biralištu očito tražeći glasačke kutije dok su birači pjevali katalonsku himnu.Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je kako su uhićenje tri osobe zbog napada na službenu osobu, među njima jedna maloljetnica. 

U ovom tekstu pogledajte snimke policijske brutalnosti. 

Pošto je jutros regionalna policija Katalonije odbila ispuniti sudski nalog i zatvoriti škole u kojima se održava glasovanje slijedila je operacija španjolske nacionalne policije i civilne garde. Kako bi prokrčili put prema biralištima upotrijebili su gumene metke i pendreke.

Stotine pobornika referenduma i dalje je ispred škola u kojima je srušena internetska veza, čime je onemogućeno prikupljanje podataka o biračima i registracija glasovanja. Na jednom mjestu građani postavljaju barikade ispred biračkog mjesta. 

'Slika koju je u svijet odaslala španjolska država sramotna je i taje će imidž ostati zauvijek', rekao je katalonski predsjednik Carles Puigdemont u obraćanju medijima.

Pozvao je stanovnike da nastave izlaziti na biračka mjesta unatoč televizijskim snimkama na kojima se vidi intervencija policije te ozljede od gumenih metaka.

Kao i drugi čelnici pokrajinske vlade, tako je i predsjednik Puidgemeont uspio glasati, učinivši to na glasačkom mjestu gdje njegov dolazak nije bio najavljen jer je na njegovu biralištu policija zaplijenila glasačke listiće razbivši prozore kako bi ušla u prostoriju. 

Čak i sama španjolska vlada nevoljko se prihvatila te zadaće. Cilj nacionalne policije i civilne garde je zaplijeniti izborni materijal, a ne dirati ljude koji žele glasati, rekao je Enric Millo, predstavnik španjolske vlade u Kataloniji.

Katalonske vlasti planirale su održati referendum na više od 2.300 biračkih mjesta za 5,3 milijuna registriranih birača, no španjolska vlada u subotu je priopćila da je policija zatvorila 'većinu' lokacija  na kojima je trebao biti proveden referendum.

Katalonska vlada u nedjelju ujutro je pozvala birače da glasaju na drugome mjestu, ako je njihovo biračko mjesto policija zatvorila.

Katalonska vlada priopćila je u nedjelju da će se održati referendum o neovisnosti Katalonije, koji Madrid osporava, i pozvala je birače da glasaju na bilo kojem biralištu koje je otvoreno, u slučaju da je policija zatvorila njihovo biralište, kao i da mogu koristi glasačke listiće koje su sami isprintali kod kuće.

'Oni ljudi čija su birališta zatvorena, moći će glasati bilo gdje drugdje', rekao je glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull na konferenciji za novinare.

 Istodobno španjolski ministar unutarnjih poslova izjavio da su policija i Civilna garda počele plijeniti glasačke kutije i birački materijal s katalonskih birališta.  

Španjolska interventna policija počela je raspoređivati svoje snage na području Barcelone u nedjelju malo prije planiranog otvaranja birališta u 9 sati, izvijestio je list El Pais.

Video snimka postvaljena na internetskoj stranici El Paisa prikazuje interventnu policiju suočenu sa skupinom ljutitih birača nedaleko od biračkog mjesta u jednoj barcelonskoj školi. Birači su dignuli ruke i uzvikivali 'van'.

Nacionalna policija je raspoređena nakon što katalonska regionalna policija nije zatvorila birališta u skladu sa sudskom odlukom.

Prve procjene o izlaznosti birača na zabranjenom referendumu bit će objavljene prije podneva, priopćila je katalonska vlada. 

U osnovnoj školi blizu ulice La Rambla stotinjak osoba stoji na ulazu, a unutra se postavljaju stolovi i glasačke kutije, javlja Hinin dopisnik s lica mjesta. Četvorica pripadnika katalonske policije su ispred i za sada ne pokušavaju uzeti kutije.

'Ne želimo isprovocirati nikakvo nasilje, procijenimo li da ulazak nije odgovarajuća mjera vratiti ćemo se i to prenijeti nadležnima', rekao je Hini jedan od policajaca. Zagovornici referenduma čitavu su noć proveli u školi, a kada se u 6.40 sati pojavila policija stali su na vrata nakon čega se policijski automobil okrenuo i otišao. Policija se vratila i stoji 20 metara od ulaza u školu. 

Organizatori na biralištu u jednoj školi u Barceloni zamolili birače da blokiraju ulaz i da primijene pasivan otpor ako policija intervenira kako bi spriječila referendum koji bi trebao početi u 9 sati. Organizatori su pozvali birače da dođu ranije na birališta i da se već od sedam ujutro počnu masovno okupljati.

Agencija dpa javlja da su birački listići i glasačke kutiji dopremljeni tijekom noći na desetke birališta unatoč ranijim tvrdnjama španjolske vlade da je uspjela zaustaviti 'ilegalni' referendum.

Katalonci su već rano ujutro počeli formirati redove, a počela se raspoređivati i civilna garda u Barceloni gdje je stiglo stotinjak policijskih kombija.

Tisuće policajaca su raspoređene kako bi blokirali ulaz na birališta. Španjolske vlasti ranije su zaplijenile glasački materijal, ali lokalni mediji javljaju da se na nekim biralištima nalaze nove glasačke kutije.

Katalonska policija dobila je nalog da isprazni sve zgrade do nedjelje ujutro, a policajci su dobili naputak da se suzdrže od primjene sile.

U pokušaju oduzimanja glasačkih kutija i listića moglo bi doći do tenzija, a obje strane nadaju se da one neće prerasti u nasilje.

'Ne bojimo se no prisutna je velika neizvjesnost jer nitko ne zna što će biti ujutro. Nikada nismo imali ovakvu situaciju', rekao je Hini 51-godišnji Andres ispred osnovne škole pored ulice La Rambla u srcu Barcelone. Nekoliko desetaka osoba iz tamošnje četvrti od petka školu drži otvorenom organizirajući u njoj aktivnosti za djecu poput gledanja filmova i crtanja kako bi prostorije ostale otvorene do 9 sati ujutro kada počinje glasovanje.

Nakon što je španjolski Ustavni sud zabranio referendum policija je najavila sprečavanje aktivnosti u pokušaju njegovog održavanja. Katalonska policija obavijestila je Andresa i ostale zagovornike referenduma da s aktivnostima moraju završiti u 6 sati ujutro. No, on i ostali ondje pribojavaju se da će policija doći i ranije pa više osoba dežura spremna da tijelima prepriječe put.

'Spremamo se za mirni otpor', kaže jedna 40-godišnja žena koja je htjela ostati anonimna. Nitko još uvijek ne zna gdje se nalaze glasačke kutije i listići no svi ondje očekuju da ih netko donese rano ujutro. Vjeruju da bi katalonska policija, kada dođe i vidi broj ljudi, mogla odustati od zatvaranja škole. Stotinjak osoba najavilo je dolazak oko 5.30 sati uvjereno da neće biti dovoljno policajaca da ih makne odande.

Katalonski policajci, nadležni za akciju uklanjanja biračkih kutija nalaze se u nezgodnoj situaciji, no ukoliko im zatreba u pomoć mogu pozvati civilnu gardu i nacionalnu policiju poslanu u Kataloniju. Španjolska vlada poručila je da se referendum neće održati jer je nezakonit, odnosno nije u skladu s ustavom, dok je katalonska vlada istaknula da će stanovnici glasovati. Oko 5,3 milijuna stanovnica s pravom glasa vlada u Barceloni pozvala je da do 20 sati da se izjasne jesu li za stvaranje samostalne republike.

Barcelonu i okolna mjesta sinoć su nadlijetali policijski helikopteri, a diljem Španjolske u subotu su održani skupovi protivljenja i potpore referendumu. Zasad nema incidenata te ih i policija i prosvjednici nastoje izbjeći. U centru Barcelone nalaze se tisuće stranih turista koji sjede u kafićima i restoranima kao da se noćas ništa ne događa.

Navečer je prestala padati kiša što olakšava zadatak zagovarateljima referenduma. U školama dio njih spava dok dio dežura na ulazima gdje su postavili stolove s kupljenom hranom od prikupljenog i doniranog novca. Na prozorima su istaknute katalonske zastave i plakati kojima se poziva na referendum.

'Ostajem ovdje do kraja uz svoje susjede', napominje Andres.

Katalonci spremni za 'ilegalni referendum', Španjolska u egizstencijalnoj krizi

Španjolska je suočena s najvećom krizom u svojoj 42-godišnjoj demokratskoj povijesti jer katalonske vlasti nisu odustale od nedjeljnog referenduma unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda i prijetnjama policijskom represijom.

Otkako je završena Francova diktatura 1975., Španjolska je preživjela jedan pokušaj državnog udara i porazila baskijske oružane separatiste. Sada riskira secesiju jedne od svojih najbogatijih regija, uključujući i jednog od najkozmopolitskijih europskih gradova, Barcelone.  

'Želite li da Katalonija bude neovisna država u obliku republike?', glasi pitanje na koje će u nedjelju biti pozvano odgovoriti 5,3 milijuna Katalonaca.

'Ako volja katalonskog naroda bude neovisnost, Katalonija će krenuti tim putem', rekao je ovaj tjedan katalonski predsjednik Carles Puigdemont.

Ali on bi mogao završiti i u zatvoru ako nastavi s tim planom, a nejasno je i kako misli provesti referendum pošto je španjolska policija zaplijenila 10 milijuna glasačkih listića, onemogućila elektroničko glasovanje i blokirala dobar dio predviđenih biračkih mjesta.

'Referenduma neće biti jer demokracija ne može prihvatiti kršenje ustava', tvrdi konzervativni španjolski premijer Mariano Rajoy, optužujući pritom katalonske vlasti za "barbarsko krešenje" vladavine prava.

Napetosti između Madrida i Barcelone eksalirale su otakako je katalonski parlament 6. rujna izglasao zakon o referendumu. Zakon je prošao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španjolski ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave referendum.

Španjolski ustav dopušta referendume samo na teritoriju cijele države.

Ministarstvo unutarnjih poslova preuzelo je potom kotrolu nad katalonskom policijom, Mossos d'Esquadra, i poslalo policijsko pojačanje u regiju.  

'Mi smo uvijek bili i ostat ćemo nenasilni narod. Naravno, Madrid čini sve što može da nas isporovocira, ali nećemo pasti u tu zamku. To je naša velika snaga', kaže europarlamentarac Ramon Tremosa i Balcells, zagovornik katalonske neovisnosti.

Katalonija je nakon Francove smrti postala autonomna regija, ali su neuspjeli pokušaji da tu autonomiju proširi zadnjih godina potaknuli secesionističke osjećaje.

Važnu ulogu igra i ekonomija jer Katalonija kao bogata regija više uplaćuje u državni proračun nego što od njega prima. Katalonsko društvo ugrubo je podijeljeno popola oko neovisnosti, ali golema većina želi da se to pitanje riješi na legalnom referendumu.

'Naravno da bi škotski model bio bolji', kaže Tremosa, aludirajući na činjenicu da britanska vlada 2014. dopustila održavanje škotskog referenduma o neovisnosti na kojem su pobijedili unionisti.

'Ali španjolska vlada i premijer Rajoy u zadnjih sedam godina 18 su puta odbili zahtjev katalonskog civilnog društva za referendumom', dodaje Tremosa.

U nedjelju će na birališta uglavnom izaći pobornici neovisnosti, ali s obzirom da će biti teško jamčiti urednu provedbu glasanja i pouzdano brojanje glasova, mnogi referendum vide tek kao simbolični čin neposluha čiji će se uspjeh zapravo mjeriti brojevima o odazivu.

Oko 2,3 milijuna ljudi, od 5,3 milijuna koliko ih je na to imalo pravo, odazvalo se savjetodavnom referendumu o neovisnosti 2014., također proglašenom nezakonitim, i više od 1,8 milijuna glasalo je 'za'.

Ovoga puta separatisti su se nadali prijeći granicu od dva milijuna. Dan prije referenduma, međutim, organizatori su kazali da će biti zadovoljni i s milijunom.

S obzirom na sve što je Madrid učinio da poremeti referendum, milijun glasova za neovisnost bio bi izvanredan uspjeh, misli Jordi Sanchez, predsjednik Katalonskog nacionalnog skupa (ANC), najveće građanske skupine koja želi neovisnost.

Eurozastupnik Tremosa uvjeren je da će glas 'za' biti obvezujući i da mora dovesti do proglašenja neovisnosti. 'U suprotnom, zašto bi se španjolska vlada toliko trudila da ga spriječi?'.

Anketa u El Paisu pokazala je međutim da 61 posto Katalonaca ne vjeruje u validnost ovog glasanja, ali ih 82 posto želi potpuno zakoniti referendum, u dogovoru s Madridom.

Po katalonskom piscu Rafelu Nadalu Farrerasu, španjolski premijer Rajoy i katalonski predsjednik Puigdemont 'dvojac su impotentnih igrača u slijepoj ulici'.  Prvi jer dolazi iz konzervativne stranke i nije u mogućnosti ponuditi više autonomije, a drugi jer nema široki mandat za jednostrane poteze.  

'Ja sam pesimist, obje strane će i nakon nedjelje nastaviti po svom i neće pokušati naći kompromisni 'treći put' za izlaz iz krize"' rekao je Nadal.

'Da sada odete Kataloncima i kažete im, 'nema referenduma danas, ali dobit ćete ga za tri godine, s kvalificiranom većinom i tri opcije (neovisnost, šira autonomija, čvršći federalizam), njih 90 posto bi pitalo, 'gdje da potpišem?', zaključio je Nadal.