"Ti ljudi kao da žive u svemiru, ne žive u realnom vremenu. Te prazne riječi, parole iz prošlih vremena kontra svega što smo Vlada, ministarstvo i ja kao ministar napravili, to je nevjerojatno", izjavio je Beroš o prosvjedu u nedjelju, za posjeta Županijskoj bolnici Čakovec. Smatra da su prosvjednici napravili uslugu građanima, jer su pokazali koliko su konstruktivni i kakva rješenja nude.

"Osim kritika, prozivanja, insinuacija, nisam čuo ništa dobro, konstruktivno. Prosvjed govori sam za sebe i da nije žalostan, bio bi smiješan", izjavio je. Kad je riječ o mogućem prosvjedu i štrajku, koji najavljuju liječničke udruge i organizacije, ministar ističe da se s njima razgovara cijelo vrijeme i da ne očekuje da će do štrajka doći.

"Uvijek sam optimist", kaže ministar i podsjeća na sve aktivnosti koje vlada provodi od 2016., od kada se povećavaju materijalna prava za sve zaposlene u zdravstvu.

"Smatram dio određenih traženja i sestara, tehničara, a isto tako i liječnika utemeljenim, i siguran sam u usklađenje, a to je u konačnici cilj ove uredbe", napomenuo je Beroš i pojasnio kako je Uredba akt Vlade, no, da je premijer Plenković htio pokazati transparentnost i socijalnu uključivost i pozvao je sve zainteresirane da komentiraju Uredbu, da bi se sve moguće nelogičnosti i pogreške, ispravile. Izrazio je uvjerenje kako će se to i dogoditi.

"Upravo će se to i dogoditi i vjerujem da nekakvih ozbiljnijih liječničkih prosvjeda ni štrajka neće biti", izjavio je ministar.

"Štrajk je nekakva veća kategorija prosvjeda i ako sam rekao da neće biti prosvjeda, onda se to odnosi tim više na štrajk", dodao je. Ponovio je kako će svi dobiti povećanje plaća, jer je ovo "neviđeni iskorak" hrvatske Vlade. Ukupno se zakonom, s ove dvije uredbe za javne i državne službenike, opseg primanja povećava za više od 1, 5 milijardi eura na godišnjoj razini. Od toga, 197 milijuna eura na zdravstveni sustav, i ako uzmemo 30 posto koji se odnosi na prekovremena dežurstva, to vam je više od 240, 250 milijuna eura na godišnjoj razini, naveo je ministar.

Beroš obišao bolnice u Varaždinu i Čakovcu

Ministar zdravstva Vili Beroš obišao je u nedjelju Opću bolnicu u Varaždinu i Županijsku bolnicu u Čakovcu te kazao da uvedene reformske mjere, među kojima je i otvaranje dodatnih termina za pacijente poslijepodne i nedjeljom, daju rezultata i smanjuju se liste čekanja. Reformske mjere pokazuju konkretan učinak na bolnički sustav, a najvažnije na dostupnost zdravstvene usluge za pacijente, izjavio je ministar Beroš te naglasio da su u bolnicama u Čakovcu i Varaždinu ispunjeni postavljeni ciljevi za liste čekanja za 2023.

"Otvaranje dodatnih termina poslijepodne i vikendom, reorganizacija rada, ali i prostora za liječenje, zapošljavanje i stručno usavršavanje medicinskog osoblja, te intenzivnija suradnja s drugim zdravstvenim ustanovama rezultirali su porastom iskorištenosti uređaja i učinkovitosti rada, te daljnjim smanjenjem listi čekanja", kazao je. Beroš je naglasio da su te dvije bolnice pozitivni primjeri učinka reformskih promjena i funkcioniranja bolničke zdravstvene zaštite s pacijentom u središtu. Izvijestio je da je da je iskorištenost CT uređaja porasla od 10 do 13 posto te MR uređaja od 12 do 20 posto, dok su liste čekanja od kraja 2023. do sredine veljače 2024. dodatno značajno smanjene, poput UZV-a srca u ŽB Čakovec za 40 posto.

Liječnik povratnik iz Njemačke

"Uz reformski iskorak, organizacija i upravljanje ključ su svega, a ponuđene brojke to i potvrđuju", istaknuo je. Ravnatelj bolnice u Čakovcu Igor Šegović potvrdio je da su se prilagodili novim izazovima i rješenjima, prve promjene bile su, kaže, na Odjelu pedijatrije, a potom i na drugim odjelima. Napomenuo je da im se pridružio i liječnik povratnik iz Njemačke te su krenuli s reorganizacijom bolničkih radilišta.

"Reakcije pacijenata su nam najveći motiv, i to nas drži zajedno u daljnjoj prilagodbi modela rada", dodao je. Slična je situacija i u Općoj bolnici u Varaždinu gdje se vikendom provode MR dijagnostički pregledi te je značajno smanjena lista čekanja na elektivne ortopedske operacijske procedure za čak dva mjeseca te su u mogućnosti staviti i dio kapaciteta na raspolaganje ostalim zdravstvenim ustanovama. Ravnatelj varaždinske bolnice Damir Poljak izvijestio je da su u proteklih nekoliko mjeseci skratili i čekanje na mamografiju 55 posto, CT abdomena i zdjelice 22 posto te UZV abdomena za 16 posto.

'Organizacija je ključ svega'

"Sve navedeno upućuje da je organizacija ključ svega. Možete imati sve potrebne uređaje, ljude, uvjete rada, ali to nije dovoljno, bez adekvatne organizacije, nema pomaka na bolje", zaključio je. Primjerice, u varaždinskoj bolnici je za pretragu CT-a abdomena i zdjelice na dan 31. prosinca 2023. prosječan broj dana čekanja aktivnim otkazivanjem narudžbe bio 140 dana, a 14. veljače bio je 109 dana, dakle 31 dan je smanjena lista čekanju u nepuni mjesec i pol dana. Kada je riječ o mamografiji, s tadašnjih 38 dana došli smo na 17, dakle smanjenje za 21 dan. Kada je riječ o ultrazvuku abdomena na 31. prosinca 2023. imali smo prosječan broja čekanja 193 dana, sada smo na 162 dana, dakle za 31 dan smo u mjesec i pol smanjili listu čekanja, rečeno je.

Prilikom obilaska bolnica, ministar Beroš je najavio uvođenje Nacionalnog registra opreme u zdravstvu, propisan zadnjim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te pokretanje izrade Strategije upravljanja, održavanja i zanavljanja medicinske kapitalne i druge opreme u sustavu zdravstva Hrvatske te izradu Akcijskog plana.