Vlada Republike Hrvatske je s Beretta Holdingom i investitorom Ivanom Kapetanovićem potpisala memorandum o razumijevanju, vezan za projekt izgradnje tvornice streljiva malog kalibra na području Obrovca.

Kako piše talijanski Il Sole 24 Ore, riječ je o zajedničkom ulaganju ukupne vrijednosti 125 milijuna eura. Navodi se da će Beretta imati 50 posto plus jednu dionicu udjela, a preostali udjel bit će podijeljen između Vlade i Kapetanovića. Tvornica bi, prema planovima, trebala biti puštena u rad 2029. godine.

Memorandum su potpisali ministar obrane Ivan Anušić ispred Vlade, predsjednik i izvršni direktor Beretta Holdinga Pietro Gussalli Beretta te investitor Ivan Kapetanović.

'Vjerujem da ćemo nakon potpisivanja memoranduma nastaviti s daljnjim fazama projekta – kojih, osim izgradnje tvornice, ima nekoliko – te da ćemo srednjoročnim i dugoročnim ulaganjima pridonositi rastu hrvatskog gospodarstva, jačanju izvoza i obrambene industrije', poručio je prilikom potpisivanja memoranduma premijer Andrej Plenković.

Privlačenje velikih kompanija

Ovo je druga strateška suradnja domaće obrambene industrije nakon što je DOK-ING potpisao strateško partnerstvo s njemačkim Rheinmetallom po pitanju razvoja autonomnih borbenih sustava i dronova. Vojni analitičar Marinko Ogorec tvrdi da su ovakvi sporazumi izuzetno bitni.

'Hrvatskoj je nužno potrebna tvornica streljiva, bez ikakve diskusije. Jednostavno, to je nužno potrebno svakoj zemlji koja je suverena i ima vlastite oružane snage jer one moraju imati vlastitu produkciju barem temeljnog streljiva. Ovo što se planira već je odavno trebalo biti u sustavu naše vojne produkcije i u polju proizvodnje', ustvrdio je Ogorec.

Plenković je istaknuo da je dolazak Berette u Hrvatsku dokaz strukturiranog pristupa, odnosno nove filozofije europske obrambene industrije koja se ogleda u povezivanju većeg broja partnerskih tvrtki, a one potom zajednički sudjeluju u jačanju europskih obrambenih sposobnosti. Dodao je da će se time razviti, osim obrovačkog kraja, gospodarstvo, ali i izvoz. Jasno, postavlja se pitanje što onda Hrvatska ima – osim toga?

'Današnja tehnologija omogućava razmjerno brzo proizvodnju izuzetno velikih količina streljiva. Razumljivo je da male oružane snage, kao što su hrvatske, ne mogu biti jedini korisnik svega toga. Svaka takva industrija razmišlja o tome da takve stvari šalje na međunarodno tržište. To nije ništa novo. RH je manjinski korisnik naoružanja koje proizvodi HS Produkt iz Karlovca, a višak tog naoružanja odlazi u SAD. Slična stvar je s kacigama koje proizvodi Šestan Busch. Imamo razmjerno male oružane snage koje nemaju prevelike zahtjeve u mirnodopskim okolnostima vezane za opremanje i onda je razumljivo to da se dio sve te opreme mora izvoziti na međunarodno tržište', istaknuo je vojni analitičar.

Ubrzavanje razvoja europske obrane

No nekako se taj partnerski proces ubrzao nakon lanjskog predstavljanja Bijele knjige EU-a 'Spremnost 2030', kojom je predviđeno ulaganje 800 milijardi eura u razvoj obrambenih kapaciteta i vojne industrije do 2030. godine. U svibnju je Hrvatska s EU-om potpisala zajam vrijedan 1,7 milijardi eura u okviru instrumenta Sigurnosne mjere za Europu (SAFE), a on će služiti za nabavu oružja. Ne treba zaboraviti ni na inzistiranje NATO-a da sve zemlje članice do 2032. godine izdvajaju pet posto svog BDP-a na obranu.

'Europska obrambena industrija bila je u sekundarnom, pa i tercijarnom planu, te zanemarena u odnosu na obrambene potrebe Europe jer se smatralo da neće biti potrebe za time. Sukladno tome, Hrvatska je u velikoj mjeri, poglavito od 2000. godine naovamo, zanemarivala potrebe oružanih snaga i svoju vojnu produkciju. Najednom se pokazalo da se situacija promijenila i da je potrebno voditi računa i o jednom i o drugom. Kako se to dogodilo na području Europe, tako je i Hrvatska shvatila da je nužno potrebno razvijati našu vojnu produkciju, oružane snage i sve ostalo', istaknuo je Ogorec.

S obzirom na globalnu situaciju, u kojoj dominiraju rastuće geopolitičke nestabilnosti, od dugotrajnog rata u Ukrajini, preko sukoba na Bliskom istoku, do trvenja u Aziji i potencijalne kineske prijetnje, jasno je da svaka zemlja treba uspostaviti svoju proizvodnju naoružanja.

'Učinit ćemo sve da podržimo ovaj projekt', poručio je Beretta prilikom potpisivanja sporazuma, dodajući da je povjerenje na Hrvatskoj, a fokus na europsko i svjetsko tržište streljiva. Ogorec je samo naglasio nužnost takvog pristupa.

'To bi bilo i poželjno i potrebno. Na prostoru bivše Jugoslavije nismo nikad imali proizvodnju streljiva nikakvog tipa. U nas ne postoji odgovarajuća tehnologija ni potrebna znanja za to, tako da nam je pomoć vanjskih partnera u tom segmentu itekako važna. U tom kontekstu razumljivo je da se taj transfer znanja u Europi puno brže odvija nego što je to bilo ranije jer se shvaća potreba za jačanjem obrambenog potencijala svake pojedine zemlje', zaključio je Ogorec.