(Ne)realna samoprocjena

Alarmantno istraživanje: U školu voli ići samo 16 posto osmaša, a pogledajte kako su sami sebe ocijenili

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 08.01.2019 18:51
  • Objavljeno 08.01.2019 u 18:51
Osmaši, ilustrativna fotografija

Osmaši, ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Koliko ti dobro ide predmet? A koju ocjenu bi dao učenicima iz svojeg razreda, nastavnicima i školi u cjelini? Samo su to neka od pitanja na koja je odgovaralo 1079 učenika petih i 1024 učenika osmih razreda 28 zagrebačkih osnovnih škola kroz treću istraživačku dionicu projekta 'Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene' (COBRAS) koji provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom

Zagrebačkim petašima i osmašima najbolje idu tjelesni, glazbeni, likovni i tehnička kultura. Četvorkom su najčešće ocjenjivali te predmete na pitanje 'Koliko ti dobro ide predmet?'. Poslužilo je to istraživačima kako bi došli do rezultata o samoefikasnosti učenika, odnosno toga koliko se osjećaju kompetentnima u pojedinom predmetu u osnovnoj školi.

U obje generacije prosječna procjena za sve predmete je iznad trojke ili osrednja. Dok se petaši najmanje efikasnim procjenjuju u povijesti, matematici i hrvatskom jeziku, njihovi kolege u osmim razredima smatraju se najmanje efikasnima u kemiji, matematici i fizici.

'Visoka razina osjećaja kompetentnosti u svim predmetima pokazuje da se učenici možda i precjenjuju, posebice kada se znaju rezultati prethodnih valova istraživanja koji upućuju na niskorazvijene navike učenika te nepoznavanje toga kako učiti. Sve ovo pokazuje da bi se u školi trebalo raditi na realnoj procjeni vlastitih znanja i sposobnosti', komentirao je za tportal rezultate voditelj istraživačkog tima, dr. sc. Boris Jokić.

Boris Jokić

Boris Jokić

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / CROPIX

U školu pak voli ići 35,4 posto petaša i samo 16 posto osmaša. Pred školarcima se, naime, tijekom istraživanja našla tvrdnja 'Volim ići u školu', na koju je većina odgovorila kako se to na njih 'uopće ne odnosi' ili se 'uglavnom ne odnosi'.

'To ukazuje da je iz perspektive učenika potrebno mijenjati sam sustav i sadržaj obrazovanja, a da su odnosi u hrvatskom školstvu i dalje dobri', tumači dr. sc. Iris Magušić, članica istraživačkog tima sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja.

Rezultati istraživanja pokazali su kako učenici petih i osmih razreda u prosjeku imaju pozitivno akademsko samopoimanje, odnosno kako vide svoje sposobnosti vezane uz učenje i izvršavanje školskih obveza.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Neven Bučević/tportal

'Učenici obje generacije pokazuju visoku razinu uvjerenosti u svoje sposobnosti vezane uz učenje i izvršavanje školskih obveza. Prolaskom kroz osnovnoškolsko obrazovanje razina uvjerenosti se smanjuje', rezimira u objavljenim rezultatima tim istraživača.

Tako velika većina učenika, čak 85 posto, petih i osmih razreda smatra kako može razumjeti i vrlo teške sadržaje kad se potrude. Akademsko samopoimanje značajno je više kod učenika petih razreda nego kod njihovih starijih kolega iz osmog. Petašima je također važnije biti uspješan učenik (73,4 posto) u odnosu na osmaše, gdje je to slučaj s njih 43,7 posto.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Neven Bučević/tportal

Obje generacije učenika pak najzadovoljnije su odnosima u obitelji, a najmanje školskim uspjehom. Kada je u pitanju procjena elemenata školskog okružja, učenici petih i osmih razreda slično ocjenjuju učenike svojeg razreda i škole, dok su petaši bolje ocijenili nastavnike i školu u cjelini.

'Ovi rezultati istraživanja zapravo su pozitivni jer upućuju na visoku razinu osobne dobrobiti hrvatskih osnovnoškolaca. Posebno je važan nalaz da obitelj u Hrvatskoj, bez obzira na to žive li roditelji zajedno ili odvojeno, i dalje predstavlja izvor zadovoljstva za učenike', tumači rezultate članica istraživačkog tima, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, dok njezina kolegica, dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta objašnjava kako su znakoviti i rezultati o visokoj razini zadovoljstva učenika nastavnicima i kolegama.

Ispitani učenici smatraju kako gimnazijsko obrazovanje u usporedbi sa strukovnim više vrijedi, cjenjenije je u društvu, omogućava pronalazak dobrog posla, ali između ostalog i odabir različitih zanimanja. Uvjereni su da gimnazijsko obrazovanje u većoj mjeri zahtijeva velik trud učenika i dobra je priprema za studiranje.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Neven Bučević/ tportal

Osmaši u najvećoj mjeri smatraju, pokazalo je istraživanje, kako gimnazijsko i strukovno obrazovanje u podjednakoj mjeri omogućuju stjecanje korisnih znanja i vještina, omogućavaju život u inozemstvu te kvalitetan život u budućnosti.

Kada se učenike pita kako percipiraju osobe s fakultetom i bez njega, većina one s diplomom smatra cjenjenijima u društvu, to da imaju siguran i stabilan posao koji vole te dobro zarađuju, dok oni bez fakulteta imaju puno slobodnog vremena i žive u siromaštvu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!