Dok broj oboljelih i umrlih pada, stručnjaci upozoravaju da tempo napretka nije dovoljan – a dodatni problem predstavlja sve raširenija otpornost bakterije na lijekove.

Svaki peti slučaj prolazi ispod radara

Prema izvješću 'Nadzor i praćenje tuberkuloze u Europi 2026.' u europskoj regiji – koja obuhvaća 53 zemlje – značajan dio oboljelih i dalje izmiče zdravstvenim sustavima.

U 2024. godini prijavljeno je više od 161 tisuće slučajeva tuberkuloze, no procjenjuje se da je stvarni broj oboljelih bio oko 204 tisuće. To znači da otprilike 20 posto slučajeva ostaje neotkriveno ili neprijavljeno.

Takav jaz ima ozbiljne posljedice: osobe koje nisu dijagnosticirane ne dobivaju terapiju i nastavljaju širiti bolest u zajednici.

Od 2015. broj oboljelih u Europi pao je za 39 posto, a broj umrlih za 49 posto. Ipak, to je i dalje ispod ciljeva koje je postavila strategija za suzbijanje tuberkuloze – smanjenje od 50, odnosno 75 posto do 2025.

Situacija u državama EU-a i Europskog gospodarskog prostora također nije zadovoljavajuća. Iako je broj slučajeva pao za trećinu, većina zemalja neće ostvariti ciljeve do 2030., što znači da će tisuće zaraza i smrti ostati neizbjegnute.

Problem koji se ne rješava: Otpornost na lijekove

Posebno zabrinjava širenje oblika tuberkuloze otpornih na lijekove. Europa ima znatno veći udio takvih slučajeva nego ostatak svijeta.

Gotovo četvrtina novih slučajeva u regiji odnosi se na višestruko rezistentnu tuberkulozu, dok je globalni prosjek tek nešto iznad tri posto. Kod ranije liječenih pacijenata situacija je još ozbiljnija – više od polovice slučajeva pokazuje otpornost na ključne lijekove.

Takvi oblici bolesti teže se liječe, zahtijevaju dulju terapiju i imaju veću smrtnost.

Dijagnostika i praćenje su rak-rana sustava

Izvješće upozorava i na ozbiljne nedostatke u praćenju pacijenata. U EU-u se čak jedna od pet osoba koja započne liječenje ne prati nakon godinu dana, što dodatno otežava borbu protiv bolesti.

Stručnjaci ističu da su rana dijagnostika i kontinuirano praćenje ključni kako bi se spriječilo širenje tuberkuloze i povećala uspješnost liječenja.

Direktorica ECDC-a Pamela Rendi-Wagner naglasila je da je dosadašnji napredak rezultat zajedničkih napora, ali da su potrebna dodatna ulaganja i suradnja kako bi se postigli ciljevi.

Sličnu poruku poslao je i regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Henri P. Kluge, upozorivši da propušteni slučajevi znače propuštene prilike za liječenje i sprječavanje daljnjeg širenja bolesti.

Poziv na hitnu akciju

Izvješće ističe i da su određene skupine posebno izložene riziku. Zatvorska populacija ima čak 13 puta veći rizik od zaraze u odnosu na opću populaciju.

Problem predstavlja i povezanost tuberkuloze i HIV-a – u regiji je zabilježeno oko 23 tisuće takvih slučajeva, a iako je testiranje visoko, liječenje HIV-a i dalje nije dovoljno dostupno.

WHO i ECDC pozvali su europske države na hitne mjere: jačanje prevencije i ranog otkrivanja, širenje pristupa brzim dijagnostičkim testovima, poboljšanje terapije te bolje praćenje pacijenata.

Bez toga, upozoravaju, Europa neće uspjeti zaustaviti širenje bolesti niti dostići zacrtane ciljeve u borbi protiv tuberkuloze.