Europska komisija pozvala je države članice da hitno predlože mjere za smanjenje potrošnje nafte i plina zbog mogućih poremećaja u opskrbi kroz Hormuški tjesnac, dok rastu cijene energenata i zabrinutost za stabilnost tržišta.
Europski povjerenik Dan Jørgensen pozvao je države članice EU-a da iznesu mjere za smanjenje potrošnje nafte i plina, posebno u prometu, dok se EU27 priprema za moguće poremećaje u opskrbi kroz Hormuški tjesnac zbog sukoba s Iranom.
U pismu od 30. ožujka, u koje je imao uvid Euronews, ministri energetike pozvani su da izvijeste o trenutačnim kapacitetima tržišta te predlože konkretne mjere za smanjenje potražnje. Poziv dolazi uoči izvanrednog sastanka ministara u utorak, na kojem će se raspravljati o globalnom manjku od 11 milijuna barela nafte dnevno i više od 300 milijuna kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG) dnevno.
Ministri energetike i financija skupine G7 u ponedjeljak su poručili da pomno prate utjecaj sukoba s Iranom na energetiku i ukupnu gospodarsku stabilnost te su spremni poduzeti ‘sve potrebne mjere’ kako bi osigurali stabilnost tržišta.
Iako još nisu dogovoreni konkretni koraci, poput puštanja strateških rezervi, rasprave su postavile temelje za današnju procjenu na razini EU-a.
vezane vijesti
Rast cijena već poskupljuje promet, upozorio je Jørgensen, pozivajući države članice na koordinaciju kako bi dizel i zrakoplovno gorivo ostali dostupni i cjenovno prihvatljivi.
Iako ukupna opskrba naftom zasad djeluje stabilno, raste zabrinutost zbog dizela i zrakoplovnog goriva, gdje Europa i dalje uvelike ovisi o uvozu iz Saudijske Arabije i Kuvajta. Oko 20 posto dizela koji se troši u EU-u i Ujedinjenoj Kraljevini dolazi iz zemalja Perzijskog zaljeva, prema podacima trgovačke tvrtke Alkagesta.
Europska komisija upozorila je na ovisnost EU-a o toj regiji za dizel i zrakoplovno gorivo, ograničen broj alternativnih dobavljača i nedostatne kapacitete rafinerija unutar Unije.
U pismu se državama članicama savjetuje odgoda remonta rafinerija kako bi se održala proizvodnja, kao i razmatranje biogoriva kao alternative.
Podaci tvrtke S&P Global Commodities at Sea pokazuju da je uvoz zrakoplovnog goriva i kerozina u Europu u ožujku iznosio 1,064 milijuna tona, u odnosu na 1,111 milijuna tona u veljači.
Izvor iz europskog zrakoplovnog sektora upozorio je: ‘Ako se ovo nastavi, na ljeto ćemo svi imati problema – otkazivanja letova bit će jedino rješenje.’
Države članice pozvane su i da osiguraju dostatne zalihe plina za nadolazeću zimu, bez izazivanja rasta cijena ili poremećaja na tržištu. Jørgensen je naglasio da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca – ključne rute za oko 25 do 30 posto svjetske nafte i 20 posto LNG-a – dodatno opteretilo globalna tržišta.
Unatoč razmjerima mogućih poremećaja, trenutačna opskrba energijom u EU-u ‘ostaje pod kontrolom’, rekao je Jørgensen ministrima.
Međutim, Bruxelles poziva države članice da se ‘pravodobno pripreme’ za moguće dugotrajnije poremećaje.
EU ovisi o globalnim tržištima fosilnih goriva i natječe se s drugim potrošačima. U uvjetima napetog tržišta nafte i plina, pojačana konkurencija povećava nestabilnost cijena i opskrbe, zbog čega se neki LNG tankeri preusmjeravaju iz Europe prema Aziji radi veće zarade.
Sukob je već podigao cijenu nafte Brent na 119 dolara po barelu, s oko 70 dolara prije rata, a analitičari upozoravaju da bi cijene u nepredvidivim scenarijima mogle dosegnuti i 200 dolara.
Cijene plina također bi mogle porasti na razine iz energetske krize 2022., kada je EU izgubio oko 44 do 45 posto uvoza iz Rusije nakon invazije na Ukrajinu.
Glavni tajnik udruge Eurogas Andreas Guth upozorio je da je ‘ključna za budućnost Europe’ brža dostupnost novih izvora energije, bez nepotrebnih regulatornih prepreka.
Jørgensen je ministrima poručio da je EU ‘relativno dobro pripremljen’ zahvaljujući pravilima o skladištenju i kriznim planovima.
Državama članicama je 20. ožujka naloženo smanjenje razine skladištenja plina kako bi se izbjegla panika na tržištu, uz mogućnost da se sadašnjih 90 posto popunjenosti smanji na 75 posto.
EU raspolaže zalihama nafte za 90 dana hitnih potreba te diverzificiranim opskrbnim lancima. Europske zalihe nafte, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu i Švicarsku, iznose oko 100 milijuna tona, što odgovara približno godišnjoj potrošnji Njemačke.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) 11. ožujka koordinirala je oslobađanje više od 400 milijuna barela iz hitnih zaliha, pri čemu su zemlje EU-a sudjelovale s oko 20 posto.
Europska komisija naglasila je važnost jedinstva, upozorivši da nekoordinirane nacionalne mjere mogu narušiti unutarnje energetsko tržište EU-a.
Mjere koje povećavaju potrošnju goriva ili ograničavaju prekograničnu trgovinu mogle bi dodatno pogoršati probleme s opskrbom, upozorio je Jørgensen, pozivajući države članice da djeluju kao jedinstven sustav i koordinirano prate stanje na tržištu.
