Koja je razlika između kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka, koje se stavlja na teret petorici golobradih muškaraca sa zadarskog područja, i silovanja pitanje je na koje mnogi traže odgovor.

'Ako ovo nije silovanje, što onda je?' komentar je koji se može čuti na svakom koraku Kalelarge.

Odgovor do kojeg smo došli otkriva žalosnu istinu. Djevojka na kojoj su se protiv njene volje seksualno iživljavala petorica nasilnika po slovu zakona nije silovana.

Policija, koja je medijima dostavila informaciju o kvalifikaciji kaznenog djela, nije ta koja djelo i kvalificira. To čini Državno odvjetništvo na osnovi činjenica koje je prikupila policija. U ovom slučaju obrada događaja dovela je do pokretanja Kaznene prijave za počinjenje spolnog odnošaja bez pristanka.

Osnova razlika između ova dva zlodjela je u tome što kod spolnog odnošaja bez pristanka nema primjene sile ni prijetnje da će se izravno napasti na život ili tijelo oštećene osobe.

Kazneni zakon RH o tome kaže:

Spolni odnošaj bez pristanka - Članak 152.

(1) Tko s drugom osobom bez njezina pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi u vezi postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Pristanak iz stavka 1. ovoga članka postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.

Silovanje - Članak 153.

(1) Tko djelo iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona počini uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do 10 godina.

(2) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Dakle, čak i kada je osoba dovedena u stanje zbog kojeg nije sposobna iskazati odbijanje nije riječ o silovanju. Objašnjenje je ovo zbog čega će petorica seksualnih nasilnika iz Zadra odgovarati za kazneno djelo za koje su propisane drastično manje kazne od onih za silovanje.