Ajatolah Ali Hamnei jedna je od najutjecajnijih političkih figura Bliskog istoka već više od tri desetljeća. Kao vrhovni vođa Irana ima posljednju riječ o svim ključnim državnim odlukama, zapovijeda oružanim snagama i nadzire moćnu Revolucionarnu gardu. No nakon koordiniranih napada Sjedinjenih Država i Izraela našao se pred možda najvećim izazovom svoje vladavine
Iranske vlasti tvrde da Hamnei u trenutku napada Izraela i SAD-a nije bio u Teheranu te da je premješten na sigurnu lokaciju, dok satelitske snimke pokazuju veliku štetu i dim iznad kompleksa povezanog s vrhovnim vođom.
>>Tijek događanja pratite uživo OVDJE<<
Od vjerskog učenika do političkog revolucionara
Ali Hamnei rođen je 1939. godine u Mašhadu, drugom najvećem iranskom gradu, u obitelji šijitskih klerika. Rano je stekao vjersko obrazovanje, ali se ubrzo uključio i u politički otpor protiv šaha Mohammada Reze Pahlavija, monarha svrgnutog tijekom Islamske revolucije 1979. godine.
Zbog političkog djelovanja tijekom 1960-ih bio je prisiljen na egzil, a nakon revolucije vraća se u zemlju i postaje bliski suradnik ajatolaha Ruhollaha Homeinija, osnivača Islamske Republike.
U razdoblju političkih previranja i atentata na vodeće dužnosnike Hamnei se brzo uspinje. I sam je bio meta atentata koji mu je trajno paralizirao desnu ruku. Nedugo potom izabran je za predsjednika Irana na izborima bez stvarne konkurencije, piše Sky News.
Kako je postao najmoćniji čovjek Irana
Nakon smrti Homeinija 1989. godine, Skupština stručnjaka - tijelo od 88 članova - imenovala je Hamneija vrhovnim vođom. Iako su njezini članovi formalno birani, kandidate prethodno provjerava Vijeće čuvara, institucija u kojoj polovicu članova izravno imenuje upravo vrhovni vođa.
Vijeće čuvara nadzire i izbore za predsjednika i parlament, čime vrhovni vođa ima presudan utjecaj na politički sustav. U praksi Hamnei održava ravnotežu između različitih frakcija režima, ali i osigurava da nijedan politički akter ne dovede u pitanje islamski poredak ili njegov autoritet.
Tijekom 35 godina na vlasti Hamnei je izgradio snažan regionalni utjecaj Irana, ponajprije kroz podršku saveznicima i oružanim skupinama poput Hamasa i Hezbollaha.
Velik udarac za režim bila je smrt predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera u svibnju 2024. Raisi se smatrao glavnim kandidatom za Hamneijeva nasljednika. Nakon njegove smrti sve se češće spominje mogućnost da vlast preuzme Hamneijev sin Mojtaba, što bi dodatno potaknulo optužbe da se republika pretvara u de facto nasljedni sustav.
vezane vijesti
Unutarnji pritisci i nezadovoljstvo građana
Islamska Republika nastala je kao alternativa monarhiji, a idejni začetnici rekli su da ona predstavlja model superioran zapadnim demokracijama i regionalnim diktaturama. Međutim, velik dio Iranaca danas državu smatra autoritarnom i korumpiranom.
Gospodarstvo je teško pogođeno zapadnim sankcijama povezanima s iranskim nuklearnim programom, što je dodatno produbilo društveno nezadovoljstvo. Masovni prosvjedi koji su izbili u prosincu 2025. i siječnju 2026. brzo su prerasli iz ekonomskih zahtjeva u otvoreno protivljenje vlasti.
Sigurnosne snage odgovorile su brutalnim obračunom. Procjene organizacija za ljudska prava govore o tisućama poginulih - od više od 5.000 prema konzervativnijim procjenama do desetaka tisuća prema pojedinim, nepotvrđenim izvorima.
Napadi SAD-a i Izraela, regionalne napetosti, ekonomska kriza i neriješeno pitanje nasljednika zajedno stvaraju najtežu političku situaciju s kojom se Hamnei suočio otkako je 1989. preuzeo vlast.
