Ministarstvo zdravstva Grčke izvijestilo je da je uvođenjem novog digitalnog sustava trijaže u javnim bolnicama značajno smanjeno vrijeme čekanja na hitnu medicinsku pomoć. Ključnu ulogu u tom procesu imaju narukvice s QR kodom, koje pacijenti dobivaju odmah po dolasku u hitni prijem, a sustav već pokazuje mjerljive rezultate u deset bolnica koje sudjeluju u programu.

Po dolasku u bolnicu pacijenti dobivaju narukvicu s jedinstvenim QR kodom koji ih prati kroz sve faze medicinske skrbi. Pomoću tog koda bolnički sustav procjenjuje hitnost zdravstvenog problema i određuje prioritet liječenja. Pacijenti u svakom trenutku mogu skeniranjem narukvice provjeriti koliko je osoba ispred njih i koliko će još čekati na pregled.

Najduže vrijeme čekanja u sustavu zabilježeno je u Općoj bolnici Evangelismos u Ateni, gdje je prosječno vrijeme smanjeno s devet na nešto više od pet sati. Ministar zdravstva Adonis Georgiadis naglasio je da pacijenti s ozbiljnim i životno ugrožavajućim stanjima ne čekaju te da se u bolnicama koje su već preuzele ovaj sustav sada vidi više reda i smirenosti jer pacijenti znaju što ih očekuje.

Najkraće vrijeme čekanja bilježi Dječja bolnica Aghia Sophia, gdje pacijenti prosječno čekaju manje od dva sata. U prosjeku, vrijeme čekanja u svih deset bolnica uključenih u projekt iznosi oko četiri sata, a između sredine svibnja i sredine srpnja kroz sustav je prošlo više od 44.000 pacijenata. Najbrže su dostupne radiološke usluge, s prosjekom od samo 15 minuta, dok se na preglede iz područja kirurgije i kardiologije čeka oko sat vremena, a na patologiju manje od dva sata.

U nadolazećim se tjednima očekuje proširenje sustava na još četiri bolnice, a do kraja rujna bit će uveden u još njih deset. Cilj je da do veljače 2026. sustav narukvica bude uveden u ukupno 100 bolnica diljem Grčke.

U studenom će projekt ući u novu fazu - s nacionalnom platformom koja će u stvarnom vremenu prikazivati stanje u hitnim službama. Cilj je da zdravstvene vlasti mogu brzo reagirati na kašnjenja te da pacijenti unaprijed znaju koliko se čeka u pojedinim bolnicama.

Unatoč uspjehu, sustav ne rješava sve izazove. Oko 30 posto pacijenata koji potraže hitnu pomoć ne bi ni trebali biti u bolnici kada bi sustav primarne zdravstvene zaštite bio u potpunosti funkcionalan. Prema podacima ministarstva, više od 17.000 pacijenata koji su tijekom provedbe programa dobili narukvicu zapravo nije trebalo hitnu medicinsku skrb. To ukazuje na potrebu jačanja obiteljske medicine i lokalnih zdravstvenih ustanova, a koje bi mogle rasteretiti bolničke hitne prijeme, piše Euronews.