Možda se čini okrutnim na neki način, no ljudi zapravo obožavaju trapave robote. Kada se sruše na prezentacijama, ljudi su istovremeno i zabavljeni i tužni, a neki od poznatih robotičara postali su poznati upravo po - otkačenim i disfunkcionalnim uratcima. U čem je štos?
Svježi i stari padovi
Poznata robotska tvrtka Boston Dynamics nedavno je održala prezentaciju svojih rješenja, a dok mnogi njihove robote vole nazivati nadolazećom apokalipsom, uz svu (ne)spretnost, teško da je to moguće očekivati. Humanoidni robot Atlas i robot Spot Mini nove generacije nedavno su predstavljeni na kongresu za buduće znanstvenike i tehnologe. Isprva je sve išlo kao podmazano, da bi se na koncu prezentacije Atlas zapleo i srušio, uz pljesak i reakcije iz publike:
vezane vijesti
Dok je Spot upravljan daljinski, Atlas se kretao samostalno i većim dijelom je sve bilo uspješno - do trenutka kada se približio stražnjem rubu pozornice. Mnoge je ovo podsjetilo na pad Hondinog robota Asimo, no zapravo je podsjetnik na to da tehnologija danas još uvijek nije savršena:
Zašto nas to toliko nasmijava?
Na stranu kompilacije stručno napravljenih robota, postoje kanali koji služe isključivo izradi disfunkcionalnih rješenja za nasmijavanje publike. Inženjerka i robotičarka Simone Giertz je skupila gotovo milijun pretplatnika na svom YouTube kanalu upravo zahvaljujući svojim otkačenim idejama - i roborealizacijama. To joj je donijelo i medijsku titulu 'kraljice trapavih robota'.
No što točno privlači ljude kod disfunkcionalnih i trapavih robota? Pa, upravo to - nisu savršeni. Nedavno je objavljeno i istraživanje koje sugerira da ljudi uistinu više vole robote 's greškom' nego one koji rade idealno u svakom trenutku.
LJUDSKI JE GRIJEŠITI!
Naši rezultati pokazali su kako su sudionici istraživanja voljeli neispravne robote znatno više od onih koji su svoje funkcije obavljali besprijekorno. Na taj način je potvrđen Pratfallov efekt, koji navodi da se privlačnost ljudi povećava kada griješe
Za potrebe istraživanja, znanstvenici su namjerno isprogramirali robote da zeznu stvar pri obavljanju neke funkcije te promatrali reakcije ljudskih ispitanika u kontroliranom okružju.
Ispitanici zapravo nisu smatrali da su roboti 's greškom' bili manje inteligentni od onih koji su besprijekorno radili svoj posao, ali su im definitivno bili simpatičniji.
'Pretpostavljam kako interakcije s robotima koji čine greške stvaraju određenu razinu bliskosti, ne stvara nam osjećaj inferiornosti prema tehnologiji', dodala je Mirnig.
Za ovu znanstvenicu, cilj nije nužno stvoriti nepogriješive robote, već one koji će razumjeti kada su napravili grešku. Ona uz druge autore smatra kako će na taj način roboti biti još simpatičniji ljudima te će ih biti lakše prihvatiti u okružju nego strojeve koji besprijerkorno rade svoj posao.
