Oko 50 zastupnika u Europskom parlamentu, među kojima je čak 46 žena, bilo je meta pornografskih deepfake sadržaja, pokazalo je novo istraživanje njemačke organizacije Agora Digitale Transformation. To znači da je takvim sadržajima pogođena otprilike svaka šesta zastupnica u Europskom parlamentu
Riječ je o korištenju generativne umjetne inteligencije za izradu seksualno eksplicitnih prikaza stvarnih osoba, najčešće bez njihova pristanka. Autori istraživanja upozoravaju da političari teško mogu izbjeći takve napade jer ne mogu jednostavno ukloniti vlastiti lik s interneta, piše Politico.
Žene daleko češće na meti
Prema izvješću, ukupno je identificirano 50 eurozastupnika koji su bili meta deepfake pornografije, a među njima je 46 žena. Razmjer problema posebno je vidljiv kada se broj žrtava usporedi s ukupnim brojem zastupnica u Europskom parlamentu – pogođena je otprilike svaka šesta.
Deepfake pornografija posljednjih je godina postala jedan od najproblematičnijih oblika zloupotrebe generativne umjetne inteligencije. Tehnologija omogućuje stvaranje uvjerljivih seksualnih snimki ili fotografija osoba koje u njima zapravo nikada nisu sudjelovale.
Europska unija pokušava odgovoriti na taj problem. Od 2. prosinca trebala bi biti zabranjena aplikacija koje uz pomoć umjetne inteligencije stvaraju lažne gole prikaze ljudi, dok Bruxelles istodobno istražuje sličnu upotrebu alata Grok na društvenoj mreži X.
Eurozastupnici traže provedbu zabrane
Skupina od 119 zastupnika Europskog parlamenta već je zatražila učinkovitu provedbu zabrane i brzo okončanje istrage o Groku. U pismu poslanom 30. rujna predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli te europskim povjerenicima Henni Virkkunen i Hadji Lahbib upozorili su na problem.
Među potpisnicima su čelnici triju političkih skupina – socijalista, liberala i Ljevice, Iratxe García Pérez, Valérie Hayer i Manon Aubry.
‘Ne smije biti nikakvih rupa u zakonu ni odgađanja provedbe zabrane’, rekla je u ponedjeljak austrijska zastupnica Zelenih Lena Schilling, također jedna od potpisnica pisma.
Nije dovoljno zabraniti aplikacije
Benjamin Shultz, jedan od autora izvješća, upozorio je da je eurozastupnicima posebno teško zaštititi se od takvih napada jer su njihova imena i fotografije javno dostupni.
Prema njegovim riječima, Europska komisija morat će pri provedbi zabrane odgovornost proširiti i na aktere koji, ponekad i neizravno, omogućuju poslovanje industriji deepfake pornografije.
To bi moglo uključivati procesore plaćanja i registratore internetskih domena. Autori izvješća također smatraju da bi Komisija trebala razmotriti načine na koje bi se tražilice mogle prisiliti da iz svojih baza uklone, odnosno deindeksiraju, internetske stranice koje nude alate za stvaranje lažnih golih prikaza.
Problem tako više nije samo u samim aplikacijama koje stvaraju takav sadržaj. Pitanje je i koliko je široka mreža internetskih usluga koje omogućuju da takav sadržaj bude proizveden, pronađen i plaćen – te koliko će učinkovito europske institucije uspjeti presjeći cijeli taj lanac.