Prema pet diplomata i dužnosnika s kojima je Politico razgovarao, rasprave su se intenzivirale nakon što je u kolovozu u zračnoj luci Leipzig pronađen dron s eksplozivom. Sugovornici, koji su zbog povjerljivosti razgovora željeli ostati anonimni, procjenjuju da je opasnost od napada sa smrtnim posljedicama sve veća.

Veleposlanici svih 27 članica posljednjih su se tjedana sastajali bez telefona i pomoćnika. Dvojica diplomata rekla su da je sastanak održan prošle srijede bio posvećen upravo scenarijima napada s velikim brojem žrtava. EU već godinama razvija alate za zajednički odgovor na kibernetičke napade, uplitanje u izbore i sabotaže. Sada je naglasak na tome što učiniti ako takav napad preraste u incident s više poginulih.

'Moramo biti spremni za nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što uzrokuje više žrtava, nije isključen', rekao je visoki diplomat EU-a.

Prema jednom dužnosniku, razgovori diplomata i ministara usmjereni su na slanje timova za hitni odgovor, osiguravanje novca iz europskih izvora za pomoć pogođenoj državi te dogovor o tome kako bi čelnici institucija EU-a komunicirali s javnošću.

Napadi koji ostaju ispod praga otvorenog rata

Hibridni napadi obuhvaćaju različite oblike djelovanja, od sabotaža i kibernetičkih napada do manipuliranja informacijama. Njima se nastoji destabilizirati državu ili instituciju, često tako da ostanu ispod praga koji bi se smatrao otvorenim ratnim činom. EU navodi da je Rusija od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu pojačala takve aktivnosti protiv članica.

U utorak je nakon napada dronovima potonuo trgovački brod u bugarskom isključivom gospodarskom pojasu u Crnom moru, a članovi njegove posade vode se kao nestali. Pogođen je i drugi brod. Bugarske vlasti istražuju podrijetlo dronova, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za napad optužio Rusiju.

Politico među incidentim navodi i sumnjivi požar u poljskoj zemaljskoj postaji za komunikaciju sa Starlinkovim satelitima, planove podmetanja zapaljivih naprava u transportnim čvorištima u EU-u i Ujedinjenom Kraljevstvu te učestale povrede zračnog prostora.

Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji, upozorava na moguće posljedice sve opasnijih metoda.

'Prilično je očito da će, ako Rusija koristi sve smrtonosnija sredstva kako bi testirala našu spremnost i volju za poduzimanjem protumjera, u nekom trenutku biti žrtava', rekla je. 'U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, to se dogodi.'

Ako bi u napadu poginuli građani članica EU-a ili NATO-a, obje bi se organizacije suočile sa snažnim pritiskom da reagiraju, upozoravaju sugovornici Politica.

Tko bi vodio odgovor?

Dio država članica strahuje da Bruxelles pripremama novih sigurnosnih mehanizama prelazi granice svoje uloge i zadire u temeljne zadaće NATO-a.

Lungescu upozorava da bi EU i NATO mogli sporije reagirati na napad ako nije jasno tko je za što zadužen. 'To bi moglo biti vrlo zbunjujuće za donositelje odluka na svim razinama', rekla je. 'Ako postoji zbrka, to može usporiti donošenje odluka, što ima posljedice jer je vrijeme uvijek presudno.'

Nekoliko diplomata upozorilo je da EU nema dovoljno sigurne kanale za razmjenu povjerljivih podataka. Strahuju i da informacije sa sastanaka veleposlanika mogu završiti u medijima ili biti proslijeđene Moskvi. Zato neke članice najosjetljivije podatke dijele samo unutar NATO-a. 'Moja je vlada vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak na sastancima čelnika', rekao je diplomat iz jedne države na istočnom krilu. 'Ili završe u medijima ili odu ravno u Moskvu.' Coreper je odbor stalnih predstavnika država članica pri EU-u.

Novi protokol ili postojeći mehanizmi?

Rasprave se odvijaju dok predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nastoji ojačati sigurnosnu ulogu Unije. U govoru u rujnu o stanju EU-a predložila je 'hitni sigurnosni protokol' koji bi članicama omogućio koordiniran odgovor na prijetnje, kao i osnivanje Europskog sigurnosnog vijeća.

Prema dvojici diplomata s kojima je razgovarao Politico, ti bi prijedlozi trebali biti dio nove europske sigurnosne strategije, čije se predstavljanje očekuje početkom studenoga. No dio diplomata smatra da bi uspostava novih struktura trajala mjesecima i mogla udvostručiti postojeće mehanizme. Jedan visoki nacionalni diplomat zagovara snažnije oslanjanje na alate koje EU već ima.

'Vrlo smo rezervirani prema hitnom sigurnosnom protokolu', rekao je. ‘Već imamo mehanizme. Ako dođe do krize, imamo IPCR, koji je vrlo dobro funkcionirao tijekom pandemije i drugih kriza.'

IPCR, odnosno integrirani mehanizam za politički odgovor na krize, omogućuje predsjedništvu Vijeća EU-a da koordinira reakciju okupljanjem europskih institucija, pogođenih članica i drugih relevantnih sudionika. Može ga aktivirati predsjedništvo ili se može pokrenuti na zahtjev članice koja se pozove na klauzulu solidarnosti.

U slučaju velikog napada pogođena bi država odlučivala kakvu pomoć traži i kojim se mehanizmima želi koristiti. Francuska je nakon terorističkih napada u Parizu 2015. aktivirala članak 42. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji, odnosno klauzulu o uzajamnoj pomoći. Potpora je obuhvaćala i vojne doprinose te pomoć u operacijama izvan Francuske, kako bi ona mogla prerasporediti svoje snage.

Lungescu smatra da bi jasna podjela zadaća smanjila rizik od zbrke: NATO bi se usredotočio na razmjenu obavještajnih podataka i vojno odvraćanje, a EU na civilni odgovor. Tiilikainen ocjenjuje da je europska koordinacija korisna, ali upozorava da ne može zamijeniti pripreme na nacionalnoj razini, poput finskog pristupa ‘sveobuhvatnoj sigurnosti’.

Za Lungescu je ključno da rasprave o nadležnostima ne uspore odgovor. Moskva, kaže, ne pridaje važnost tome u kojoj se instituciji donose odluke. 'Iskreno, Putina nije briga donose li se odluke u Coreperu II ili Sjevernoatlantskom vijeću', rekla je, uspoređujući sastanke veleposlanika EU-a s glavnim tijelom NATO-a za donošenje odluka. 'Moskva ne razmišlja na taj način.'