U svojem izlaganju ugledni je fizičar istaknuo da njegova zemlja nastoji odluke koje su važne kako za sadašnje generacije, tako i za buduće, donijeti na temelju vrhunske znanosti i tehnologije.

U tom kontekstu Velika je Britanija otvorena prema svim izvorima energije i rješenjima koja bi mogla zamijeniti fosilna goriva, uključujući i nuklearke, geoinženjering pa i skladištenje i trgovinu stakleničkim plinom CO2. Uz brojne grafikone i zorne ilustracije usporedio je različite obnovljive izvore energije – od biogoriva, preko vjetra i sunčeve svjetlosti do nuklearne energije.

Koliko su efikasne različite energije

Kako bi predočio efikasnost biogoriva MacKay je odgovorio na jedno zanimljivo pitanje: Koliko bi trebala biti široka traka uz ceste na kojoj bi se uzgajale biljke za biogoriva kojima bi se pokretala sva vozila koja se njome kreću brzinom od 100 km/h. Odgovor je 8 km, što je puno jer bi se time pokrile samo potrebe transporta (slika desno). Prema sličnom izračunu Velika Britanija ne bi mogla proizvesti dovoljno biogoriva za sve svoje današnje potrebe čak i kada bi zasadila cijelu zemlju.

Vjetroelektrane su nešto efikasnije. Njima bi trebalo pokriti pola površina da se dobije dovoljno energije. Solarna energija je još bolja – za nju bi trebalo izdvojiti četvrtinu tmurne britanske zemlje koja prima samo 110 W/m2 za razliku od ekvatora koji usred dana prima čak 1000 W/m2. Uz trenutnu iskoristivost koja se kreće oko 20%, u Velikoj Britaniji se može dobiti 20 W/m2 ploče. Tako bi se primjerice solarnim grijanjem vode, kada bi se na sve britanske krovove koji gledaju na jug postavile solarne ploče površine 10m2 po osobi uz učinkovitost od 50% dobilo 13 kWh po osobi na dan. Zemlje Europske unije, koje spadaju u velike potrošače, dnevno troše preko 100 kWh po osobi (slika dolje desno). Solarne fotonaponske ploče, koje svjetlost pretvaraju u struju, a ne u toplinu, značajno su skuplje, a prosječna učinkovitost im je samo 22%. One bi stvarale 5 kWh na dan po osobi.

Nuklearna energija, naravno, zahtijeva najmanje površine – ona proizvodi oko 1000 W/m2, što znači da je u tom smislu 400 puta efikasnija od vjetroelektrana. No ona nije naročito popularna. MacKay je za tportal objasnio da je uzrok tome činjenica da ljudi svako zračenje koje nije nastalo prirodnim putem doživljavaju kao opasnu kontaminaciju koliko god ono bilo malo. Stoga smatra da ljude treba upoznati sa stvarnim brojkama jer čak i u prirodi postoje poprilična stalna zračenja ovisno o geološkom sastavu tla. Mnogi ljudi, istaknuo je, boje se već i zračenja od 10-ak milisiverta koliko tijelo primi prilikom jednog CT skeniranja. Britanski fizičar smatra da se Njemačka možda malo prenaglila kada je donijela odluku o zatvaranju nuklearki iako je očito moguće fosilna goriva postupno zamijeniti obnovljivim čak i bez nuklearki. Havarija u Fukushimi, kaže, nije obeshrabrila britanske vlasti pa one u dogledno vrijeme planiraju izgraditi dvije suvremene nuklearke. Kako bi uvjerile građane u njihovu efikasnost i ekološku prihvatljivost predstavile su im uvjerljivu ilustraciju koja prikazuje odnos površina koje bi za proizvodnju iste energije zahtijevale solarne i vjetro elektrane (slika dolje desno).

Mac Kay, koji je autor knjige 'Održiva energija - bez vrućeg zraka', kaže da su u svojoj energetskoj strategiji također vodili računa o mogućnostima smanjenja i uštede energije. Jedan od primjera je kvalitetna izolacija kuća, a drugi projekt poboljšanja instalacije toplinskih pumpi poput klima uređaja koji u Velikoj Britaniji zbog lošeg postavljanja nisu davali očekivane rezultate.

Značajne uštede moguće je ostvariti u svim sektorima potrošnje energije. Primjerice automobili se trebaju dizajnirati tako da imaju aerodinamičan oblik, manju težinu i efikasnije motore. Britanska strategija također nastoji razvijati javni prijevoz, korištenje bicikla i sl.

Zanimljivo je da britanske zelene udruge, za razliku od većine kontinentalnih, podržavaju projekt skladištenja CO2 jer su shvatile da će ta tehnologija u svijetu koji sve više žeđa za energijom u dogledno vrijeme postati nužnost, osobito ako se žele zaustaviti klimatske promjene. Konačno britanske vlasti vrlo dosljedno vode računa o tome da se njihova strategija provodi, a zadani ciljevi ostvaruju.

Važnost ulaganja u inovacije

U drugom dijelu predavanja MacKay je istaknuo da su sve postojeće tehnologije proizvodnje energije bez CO2 danas preskupe za masovnu upotrebu pa je potrebno ulagati u inovacije.

Kao jedan od primjera istaknuo je razvoj sofisticiranih vjetroturbina poznatih kao Makani. Ova tehnologija omogućuje da se uklone svi nepotrebni dijelovi turbina poput golemih elisa. Umjesto njih u zrak se puštaju svojevrsni zmajevi s manjim elisama koje na optimalnoj visini koriste energiju vjetra.

Velika Britanija također planira ulagati u razvoj sigurnijih nuklearnih elektrana, u nove tehnologije skladištenja električne energije pomoću pumpi koje bi trebale kompenzirati oscilacije u proizvodnji i potrošnji, u geoinženjering, te čak u tehnologije proizvodnje energije s negativnom emisijom CO2.

Hrvatska je svoju strategiju spremila u ladicu

Nakon odličnog predavanja održan je panel u kojem su sudjelovali hrvatski stručnjaci prof. dr. sc. Željko Tomšić s FER-a, dr. sc. Kristina Ćelić iz ministarstva gospodarstva i dr. sc. Mladen Zeljko iz Energetskog instituta Hrvoje požar.

Moderator panela Marko Biočina pitao je dr. Tomšića misli li da Hrvatskoj treba nova strategija budući da je ona iz 2002. predviđala povećanje potrošnje energije za oko 2,7 posto dok nam se u stvarnosti dogodio pad za 1,3 posto godišnje.

Dr. Tomšić je rekao kako se strategija donosila u vrijeme kada se još nisu mogle predvidjeti posljedice krize koja je smanjila industrijsku proizvodnju, a time i potrošnju energije. No istaknuo je da, za razliku od razvijene Europe koja se vodi zakonima, strategijama i pravilnicima, u našoj zemlji strategiju ionako nitko ozbiljno ne uvažava. Mi je samo povlačimo kada nam i kako treba, rekao je. Ona služi kao papir. Primjerice, bilo je u planu da se do 2012. donese odluka o tome hoće li Hrvatska razvijati nuklearke ili ne. No ništa se nije odlučilo. U energetici je ključan faktor vrijeme. Možete imati punu ovu dvoranu novca, međutim, za izgradnju elektrana potrebne su godine. Dakle, vrijeme je izuzetno važno i zbog toga su potrebne strategije koje će se slijediti.

Kao primjer kojim bismo se trebali rukovoditi istaknuo je švedske vlasti. Njihova je nova strategija izglasana sa samo jednim glasom više.

'Ja sam ih pitao hoće li se neka nova vlast predomisliti budući da je strategija prošla s tako malom većinom. Odgovorili su mi da ljudi koji su donijeli strategiju, uključujući i one koji su bili protiv, poštuju odluku većine čak i ako je bila mala te da će je dosljedno provoditi. A što smo mi napravili s našom strategijom? Samo smo je stavili u ladicu, a na nju se pozivamo samo kada nekome zatreba. Ona nije bila temelj za sve ostale dokumente – zakone i pravilnike. Stoga nema smisla donositi novu strategiju kada će ona završiti kao prijašnja', zaključio je dr. Tomšić.