Hrvatski matematičar, publicist, akademik te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Josip Pečarić umro je u četvrtak u 79. godini života, priopćili su iz HAZU-a
Rodio se 2. rujna 1947. u Kotoru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz područja nuklearne fizike. Magistrirao je na istom fakultetu 1975. i doktorirao 1982. matematičke znanosti disertacijom Jensenove i povezane nejednakosti (Jensen’s and related inequalities).
Nakon studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki te predavao na Građevinskom fakultetu u Beogradu, do 1987. kad odlazi u Zagreb gdje je postao profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i voditelj seminara Nejednakosti i primjene na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i glavni istraživač istoimenog projekta.
Akademik Josip Pečarić objavio je više od 1200 znanstvenih radova iz područja matematike te bio jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti i jedan od deset svjetskih matematičara čiji broj radova na MathSciNet-u prelazi brojku 500. Bio je i glavni urednik međunarodnog matematičkog časopisa 'Mathematical Inequalities and Applications'.
Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., a od 1992. bio je član suradnik. Bio je i član The New York Academy of Science i dopisni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti.
Potpisnik inicijative za pozdrav 'Za dom spremni'
Pečarić je 2015. bio jedan od potpisnika inicijative da se pozdrav 'Za dom spremni' uvede kao službeni pozdrav u Oružane snage. Tada je i poslao pismo predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, u kojem je za tvrdnje iz njezina ureda kako je ta inicijativa neozbiljna i neprihvatljiva, rekao kako su ih očito pisali ljudi koji 'čitaju hrvatsku povijest preko srpskih očiju'.
Uz svoju primarnu znanstvenu karijeru, akademik Pečarić bio je prepoznatljiv i po svom intenzivnom društveno-angažiranom i publicističkom djelovanju. Kroz opsežan opus od preko 150 objavljenih knjiga, brošura i otvorenih pisama, kao i čestim gostovanjima na javnim skupovima, aktivno je sudjelovao u hrvatskom javnom životu, posvetivši se uglavnom temama iz suvremene hrvatske povijesti i politike, kao i hrvatskoj baštini rodne Boke kotorske.
Prvi hrvatski predsjednik akademik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1999. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 1996. dobio je Državnu nagradu za znanost u području prirodnih znanosti.