Predstavnički dom američkog Kongresa podržao je kontroverzni zakon o nadzoru interneta, odbivši sve glasnije kritike da će time više naštetiti privatnosti Amerikanaca nego pomoći cyber sigurnosti.

Cyber Intelligence Sharing and Protection Act (CISPA) je prihvaćena sa 248 glasova za i 168 protiv, uz podršku demokrata i republikanaca. Prema njenim odredbama, internetske tvrtke moći će predavati povjerljive podatke i komunikaciju svojih korisnika sigurnosnim službama američke vlade poput National Security Agency.

Tijekom maratonske rasprave koja je prethodila usvajanju zakona kritičari i protivnici su upozoravali kako će poništiti sve zakone o zaštiti privatnosti dosad donesene te dozvoliti vojsci i obavještajnim službama dosad neviđeno špijuniranje Amerikanaca, piše CNET

Tako bi im mogli postati dostupni zdravstveni kartoni, podaci vezani uz registraciju oružja, kreditne kartice i slično.

Formalno, ne bi davala nikakve dodatne ovlasti kad je nadzor u pitanju. No otvara vrata novoj eri dijeljenja informacija između tvrtki i vladinih agencija, i to s ograničenim nadzorom i zaštitom privatnosti.

Odbijen je niz amandmana kojima se htjelo blago ograničiti zadiranje u privatnost, dok oni ozbiljniji nisu ni uzeti u obzir. To je potaklo neke zastupnike da nevoljko glasuju protiv, ali na kraju ih nije bilo dovoljno.

CISPA-u kontroverznom čini odredba po kojoj, bez obzira na bilo koju drugu zakonsku odredbu, tvrtke mogu dijeliti i razmjenjivati informacije s Ministarstvom domovinske sigurnosti, Poreznom upravom, NSA i drugim agencijama. Drugim riječima, poništit će sve dosad usvojene zakone vezane uz zaštitu privatnosti na saveznoj i razini pojedinih saveznih država, uključujući i one koji pokrivaju prisluškivanje, medicinske i obrazovne podatke...

Zagovornici zakona tvrde kako je nužan u zaustavljanju kineske vlade i Rusa pri krađi američkog vlasništva te da štiti privatnost time što vladi brani traženje informacija od privatnog sektora.

Jedna od najvećih razlika u odnosu na SOPA-u je u tome što je potonji zakonski prijedlog doživio poraz zahvaljujući širokom savezu internetskih tvrtki i milijuna nabrušenih korisnika. S CISPA-om to nije bio slučaj - čak su ju podržale tvrtke poput Facebooka, Microsofta, Oraclea, Symanteca, Verizona, AT&T-a, Intela, T-Mobilea, Nokie i Qualcomma.

Vjerojatno tijekom idućih dana možemo očekivati još jednu u nizu globalnih akcija haktivističke skupine Anonymous.

Ovlasti CISPA-e protežu se daleko izvan internetskih tvrtki i društvenih mreža. Odnosi se i na pružatelje internetskih usluga, koji u SAD-u ionako već prilično dobro surađuju s vlastima.

Zakon treba još biti odobren i u Senatu, koji već godinama ne propušta legislativu vezanu uz cybersigurnost. Nije isključeno ni da će predsjednik Barrack Obama na kraju posegnuti za vetom.