Regionalni mediji raspisali su se nedavno o novom biznisu obitelji Login, Slovenaca poznatih po unosnoj prodaji igre Talking Tom kineskom Zhejiang Jinke Entertainment Cultureu. Oni su naime u Banatu kupili više od 4000 hektara zemljišta, a kakvi su njihovi planovi u poljoprivredi, u razgovoru za tportal otkrio je Samo Login.

Nakon planetarnog uspjeha aplikacije Talking Tom okrenuli ste se poljoprivredi – jeste li se uvijek željeli baviti time?

Ustvari, nije mi prvo pala na pamet organska proizvodnja. Ali za taj odgovor trebam otići malo dalje u prošlost: 2007. godine, kad sam prodao preglednik Najdi.si, odlučio sam se baviti neprofitnim projektima, onima koji će doprinijeti održivom životu čovječanstva na našem planetu. Ali samo nekoliko milijuna, koliko sam dobio od te prodaje, nije bilo dovoljno za tako velike planove. I zato što sam iz istočne Europe skoro je nemoguće dobiti donacije za neprofitne projekte. Zbog toga sam odlučio postići to u dvije faze: prvo zaraditi novac da bismo onda mogli raditi na održivim projektima. U tu svrhu sa suprugom i šestero drugih osnivača osnovao sam firmu Outfit7, poznatu po Talking Tomu, i sastavili smo plan da je za sedam godina prodamo za 100 milijuna eura. Prodali smo je skoro točno na taj dan, ali za milijardu dolara.

U tih sedam godina pratili smo ono što predstavlja najveće izazove za čovječanstvo i nakon prvih ideja, toga da je to primjerice energetika, uvidjeli smo da je to sigurno proizvodnja hrane. Za proizvodnju hrane čovječanstvo upotrebljava polovinu svih potencijalno upotrebljivih površina – to je kopno bez pustinja i površina trajno pokrivenih ledom. Poljoprivreda je najveći zagađivač i ima najveći utjecaj na smanjenje bioraznolikosti na svijetu. Ali iz nekog čudnog razloga, za razliku od poljoprivrede, sve druge industrije koje se bave održivim projektima imaju puno investitora. Razlog je možda dosta jednostavan: poljoprivreda je nisko profitabilan posao. I baš u tome vidjeli smo ogroman potencijal za razvoj tehnologije koja bi omogućavala održivu proizvodnju, jer ako usporedimo poljoprivredu s drugim industrijama, ona još nije u 21. stoljeću. Kako volim reći suradnicima: 'Naš najvažniji proizvod je znanje.' I sve znanje podijelit ćemo besplatno sa svima jer je to po meni najbrži način da smanjimo utjecaj poljoprivrede na okolinu. Države bi mogle zakonima napraviti dosta toga za unapređenje poljoprivrede, ali uvijek je tu problem nepostojanja tehnologije za bolji način proizvodnje. Baš taj dio mi želimo riješiti.

Kako ste izabrali Srbiju i koliko ste uložili u novi posao?

Kada počinješ od nule, najteži je dio naći dovoljno poljoprivredne zemlje. Odlučili smo se za Banat jer se pojavila prilika. Visinu ulaganja ne otkrivamo javno, a ogroman dio toga predstavlja razvoj softvera i tehnologije.

Gdje je sve kompanija prisutna i kakvu suradnju imate s lokalnim stanovništvom?

Ako gledamo na LoginEKO kao na projekt fondacije Login5, onda je to više nego sama kompanija LoginEKO iz Srbije. Otprilike polovina suradnika u tom projektu nalazi se izvan Srbije jer je razvoj softvera fleksibilan što se tiče lokacije. U Hrvatskoj još nemamo suradnika, ali se nadam da ćemo ih naći.

Naravno susjedi poljoprivrednici zainteresirani su za naš rad i puno njih prati ono što radimo. Neki su čak već počeli primjenjivati neke od naših praksi.

Koji je idući korak?

LoginEKO razvija sve što se tiče održive poljoprivrede. Od softvera do tehnologija uzgoja. Ali ako trebam spomenuti samo jedan fokus i ono što trebamo postići u manje od godinu dana, to je dovođenje razvoja zelene gnojidbe do faze da je mogu koristiti i drugi. Zbog poskupljenja energije i smanjenja proizvodnje amonijaka od 40 posto na globalnom nivou, po crnom scenariju mineralna gnojiva će u sljedećoj sezoni biti astronomski skupa i neće ih biti dovoljno za sve. Možda nismo u pravu. Ali ako jesmo, onda si ne možemo priuštiti čekanje. Postigli smo već povoljne rezultate zelenom gnojidbom, čiju tehnologiju razvijamo, jer je to po meni jedini održiv način gnojenja. U novim okolnostima može se dogoditi da će ono trebati baš svima – i poljoprivrednicima u konvencionalnoj proizvodnji – ako ne želimo imati nestašicu hrane.

Kakvu ulogu ima tehnologija u cijeloj toj priči?

Polovina svih suradnika projekta LoginEKO radi na razvoju IT tehnologija koje će omogućavati jednostavniji rad poljoprivrednicima i bolje razumijevanje svih njihovih akcija. Razvoj vođen podacima već dugo primjenjuje se u drugim industrijama – to znači da se sakupljaju svi podaci. U našem sustavu imamo snimke nastale dronom iz svih faza rasta, podatke iz naših vremenskih stanica, izvješća agronoma, analize zemljišta, analize biljnog materijala, analize proizvoda, točne podatke o svim operacijama, pa znamo koji je traktor što radio na kojem polju i to skoro u centimetar točno... Na bazi tih podataka možemo analizirati koji su bili pravi razlozi za uspjeh ili neuspjeh proizvodnje. I to ne na nivou jednog polja, nego skoro na nivou kvadratnog metra. Prilikom razvoja vođenog podacima ne pitaš se trebaju li ti neki podaci – za razvoj ti trebaju svi oni koji se mogu prikupiti. Više podataka znači manju mogućnost da si promašio nešto i došao do pogrešnih zaključaka.

Ali omogućava i puno više toga: u budućnosti neće biti više moguće to da ponavljanjem u recimo tri sezone ustanovimo koja je metoda uzgajanja bolja jer će nas brze klimatske promjene sprečavati u tome. Razvoj će još uvijek biti moguć upotrebom snimljenih podataka iz prošlih sezona i predikcijom klimatskih promjena u budućim godinama.

Pogotovo najvažniji nusproizvod našeg razvoja taj je da ćemo postignuti potpunu sljedivost: od sjemena, svih operacija, pa do konačnog proizvoda za potrošača, čime ćemo postići transparentnost. Transparentnost je bitna i stvara povjerenje. Već danas kupci traže od nas podatke o analizama zemljišta i biljnog materijala. Ali mi smo u stanju ponuditi puno više od toga. Možemo pokazati na kojoj se njivi uzgajao određeni proizvod koji su kupili, kao i sve ono što se radilo na njemu cijelu sezonu. U budućnosti će to biti neophodno za svakog poljoprivrednika ako želi postići dobru cijenu za svoje proizvode.

Što to znači za regiju i surađujete li s kime u Hrvatskoj?

Prodali smo neke od naših usjeva u Hrvatskoj. Ali nadamo se suradnji s poljoprivrednicima i razvojnim institucijama.

Pratite li još uvijek Talking Toma?

Pratim glavne aplikacije koje izdaje Outfit7, ali za više od toga nemam vremena...