Rani dani, zvijezda u nastanku

Marissa Ann Mayer, danas 42-godišnja figura IT industrije finskih korijena kroz svoje rano obrazovanje je briljirala u kemiji, matematici, biologiji i fizici. To ne čudi, s obzirom na to kako je od malih nogu pokazivala veliko zanimanje za svijet prirodnih znanosti, iako se bavila i mnoštvom izvannastavnih aktivnosti (balet, klizanje na ledu, sviranje klavira i dr.). Iz njenog života u to doba dalo se saznati i kako je bila vrlo sramežljiva i društveno neoubičajena osoba, ne samo u mladosti, već i u doba kada je preuzela uzde posrnulog IT diva - Yahooa. Kako je onda prerasla tu osobinu i postala zvijezdom IT svijeta?

Za vrijeme koledža, planirala je postati neurokirurginjom pa je na Stanfordu naknadno uzela i neke predmete u tom pravcu. Međutim, s vremenom se prebacila na simboličke sustave. Završila je Stanford (bakalaureus i magistar znanosti) u poljima računalne znanosti uz specijalizaciju na umjetnoj inteligenciji. Uz fenomenalne rezultate, Mayer je nakon diplomiranja dobila barem 14 ponuda za posao, a put ju je 1999. godine odveo ni manje ni više nego - u Google, tada mladu i malu tvrtku s velikim snovima. 

Stakleni strop ili možda ipak ne?

Mayer je bila 20. zaposlena osoba u Googleu i prva inženjerka tvrtke uopće. Prve godine tvrtke provela je u uskom krugu najbitnijih ljudi, a upravljala je mnogočime - a posebno tu valja istaknuti Google tražilicu kojoj je popularnost naprosto eksplodirala. Kreirala je i strukturu upravljanja proizvodima i postala istinsko lice kompanije u vrtoglavom rastu. Vrlo brzo, postala je jedna od najmoćnijih osoba u jednoj od najmoćnijih tvrtki IT svijeta. 

Inicijalni posao u Googleu je od Mayer tražio pisanje koda i nadzor inženjerskih timova koji su kreirali Googleove proizvode i usluge vezane uz srž - tražilicu. Nakon toga je postala proizvodni menadžer i glavna osoba za web usluge namijenjene potrošačima. 

Upravljajući Googleovom glavnom stranicom, Mayer je razvila reputaciju osobe koja se posvećuje zadnjem detalju i nosi isključivo podacima. Istovremeno je imala i 'magičan dodir' s potrošačima - znala je točno što oni žele te se pobrinula da Google postane ono što je danas. Mayer je 2005. postala potpredsjednicom za Googleove odjele potrošačkih iskustava i pretraživačkih proizvoda. Imala je ključnu riječ u svemu vezanom za Google: Google Search, Google Images, Google News, Google Maps, Google Books, Gmail, etc. 

Istovremeno je i predavala uvodne predmete za programiranje i bila mentor studentima na Standfordu i neovisnoj školi East Palo Alto, za što je dobila i posebna priznanja.

Ipak, jedanaest godina zvjezdanog bala s Googleom došlo je kraju. Googleov čelnik Eric Schmidt je 2010. Marissu Mayer, tada potpredsjednicu Googleovih proizvoda praktički degradirao - premjestivši ju u odjel za kartografiju i lokacijske servise. Daleko od toga da je u pitanju bio nevažan segment tvrtke, no jedno je bilo jasno - Mayer se odjednom našla udaljena od uskog kruga najbitnijih osoba vezanih za razvoj Googlea. 

Čak ni koncem 2010. godine, po povratku Larryja Pagea na čelno mjesto Googlea, Marissa Mayer nije dobila priliku biti u vijeću izvršnih ljudi koji bi mu izravno odgovarali. Da stvar bude gora, na mjesto vodstva odjela za lokacijske servise stiglo je neko treće lice pa je Mayer izgubila i ono gdje ju je tek koji mjesec smjestio Schmidt. Ona je odgovarala toj novoj osobi. Gubila je tlo pod nogama, iako je upravljala opako teškim projektima (pa i Googleu odradila desetu najveću akviziciju do tad - Zagat).

Insajderi i kolege su govorili kako je Mayer prije 2010. godine bez ikakvih problema od ostatka menadžmenta mogla dobiti što god je trebala. Iza toga su se stvari zakomplicirale. Google više nije bio ista tvrtka kao ona gdje je Mayer počela karijeru.

Na spomen Marisse Mayer, prosječan internaut će itekako reći kako je upravo Google bio njen potpuni uspjeh, a Yahoo potpuni krah, no istina je kudikamo složenija. Mayer je ranije bila u vezi s Larryjem Pageom, što je mnoge nagnalo na razmišljanje kako je cijela stvar s početkom pada u Googleu bila vezana uz osjećaje i koješta drugo. Međutim, postoji i objašnjenje da je Page jednostavno odbio mogućnost da Mayer njemu izravno odgovara radi etičnosti. 

Ono što je izglednije je činjenica da je Mayer za srž svoje karijere u Googleu odabrala služiti korisnicima, dok su se tipična odijela s kravatama brinula oko investitora i dioničara. Mayer je po svoj prilici tu jednostavno bila tek dio jednadžbe, a prema insajderskim informacijama - ona je zapravo odbijala biti dio poslovne elite i segmenta. To ju je u konačnici i koštalo, a mnogi zaposlenici vjeruju kako je nepravedno kažnjena zbog takvog pristupa. 

Do početka 2011. godine, svijet Mayer se (barem izvana) izvrnuo naglavačke. I dalje je bila u Googleu, no dok je (i ako je!) tražila priliku za izlazak, to ju je opet dovelo u tu nezahvalnu poslovnu igru, ovaj put kod posrnulog diva - Yahooa. 

'Tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje'

Yahoo se u novoj eri interneta i mobilnih aplikacija, gdje su stvari, među ostalim postavljali i Googleovci, jednostavno nije snalazio. Zapravo, kada je 2012. godine na čelnu poziciju tog posrnulog IT diva zasjela upravo Marissa Mayer, mnogi su to vidjeli kao nevjerojatnu stvar - posebno s obzirom na činjenicu da je Yahoo u pet prethodnih godina imao čak pet čelnika. Jedan od njih je i lagao u životopisu. Drugi su se pokazali pogubni po tvrtku na druge načine. Ovaj put, Yahoo je napokon dobio zvijezdu IT industrije, s bogatom listom postignuća. Optimizam je bio više no opravdan.

Ideja o internetskom portalu kakvi su bili Yahoo, Altavista i slični, bila je zastarjela i nefunkcionalna. Riječ je o nečem što je moglo raditi pred 15 i više godina, i nečem što su oglašivači tada smatrali bitnim. U novo doba, Yahoo tu više nije imao što tražiti - bile su potrebne hitne izmjene i teleportiranje u svijet mobilnih tehnologija, aplikacija i servisa. Mayer je budućnost pak vidjela u nativnom oglašavanju, društvenim medijima, mobilnom svijetu i video materijalu, no stanje u tvrtki Yahoo bilo je očajno u svakom smislu.

Dolaskom u Yahoo, Mayer je pokrenula novi online program PB&J kako bi pojednostavila birokratske procese i kreirala profesionalnije okružje. Program je prikupljao žalbe zaposlenika i njihove glasove - kada bi neki problem prikupio 50 glasova, bilo je vrijeme za istraživanje. Sve ovo, uključujući i karizmu Mayer, trebali su vratiti inženjerski talent u Yahoo, koji ga je praktički potpuno izgubio godinama prije zbog nesposobnosti nekolicine CEO-a izgubljenih nakon prsnuća tzv. dotcom bubblea.

Sastanci i kultura su se itekako promijenili u Yahoou. Mayer je na intervjuima i sastancima tražila konkretne brojeve, podatke, metodologiju. Mnogima je to bilo zastrašujuće, iako je Mayer poput robota radoholičara stvari radila isključivo radi podataka i analize. Pragmatičnost joj je donijela i nadimak 'Iron Lady' Silicijske doline. Među nepopularnim potezima je bila i zabrana rada od kuće, iako su podaci pokazivali kako su Yahooovci to itekako iskorištavali.

Uglavnom, Mayer je radila stvari kao u Googleu, no sve je vodilo k tome da se stvari razrađuju isključivo na temelju postojećih podataka, bez razmišljanja o posljedicama. Inicijalno su se stvari činile izvrsnima - dionice Yahooa su u prvoj godini s Mayer narasle za 90 posto u odnosu na dan kada je imenovana čelnicom. Tvrtka je opet postala zanimljiva talentiranim developerima i inženjerima, iako su u medijima nicale kritike o načinu na koji Mayer upravlja stvarima.

Što se dogodilo kada je Marissa Mayer pokušala biti Steve Jobs, Yahooova dinamična čelnica i njen dosadnjikavi plan, samo je dio medijskih naslova koji su kritizirali rad Mayer. 

Mayer je na sebe navukla i bijes žena diljem svijeta. U rujnu 2012. godine, nedugo nakon što je stigla u Yahoo, rodila je dječaka. Reflektori medija bili su upereni u ženu koja je trebala spasiti tvrtku iz propasti, a istovremeno biti i majka. Potonji dio je, njenim vlastitim riječima, bio krajnje jednostavan. 

Ono što pak nije govorila je to da je to bilo moguće samo i isključivo zahvaljujući golemoj moći i bogatsvu kojeg je imala. Imala je zaposlenike koji su se brinuli o bebi, a srušila je i zid u vlastitom uredu kako bi beba dobila sobu na korak od majke. 

Dvije godine nakon što je sjela na čelnu poziciju Yahooa, div se ne samo restrukturirao interno, već je ugrabio čak 40 manjih tvrtki (20 samo u prvoj godini!), od kojih je najveći bio Tumblr - akvicizija vrijedna milijardu dolara. Mobilna aplikacija Yahoo Weather pokupila je priznanja i iz Applea, no IT div još uvijek nije zadovoljavao investitore i dioničare, čak i kada je Mayer svladala inicijalni otpor promjenama. K tome se ona morala boriti s pritiskom iz medija, ali i samog IT svijeta.

Vrijednost Tumblra se strmoglavila te je u veljači 2016. vrijedio gotovo četvrt milijarde manje. Kroz 2015. i 2016. godinu postalo je jasno da Mayer ne uspijeva micromanageati svaki dio kompanije te da su stvari po tko zna koji put opet pred raspadom. Mayer je u ožujku 2016. završila na Fortuneovoj listi najrazočaravajućih lidera. 

U prve četiri godine s Mayer, Yahoo je potrošio više od dvije milijarde dolara kapitala, kupio više od 50 manjih tvrtki (od kojih je veliki dio jednostavno propao), a više ni ne postoji službeni dokument koji uspješno prati koliko planova, strategija i službenika se izmijenilo u pokušaju restrukturiranja. Snovima je, opet, došao kraj.

Marissa Mayer je htjela ponovno stvoriti Google, no za to je bilo prekasno. Sasvim sigurno nije pomogla ni činjenica da su karte koje je inicijalno dobila u ruke bile katastrofalne. Zapravo, velika je vjerojatnost da je u današnjoj klimi Yahoo jednostavno morao propasti, neovisno o tom tko ga je vodio. 

Svoju priču u tvrtki Yahoo Marissa Mayer je zaključila otvorenim emailom poslanim svim zaposlenicima. Začudo, kompletna poruka je izvedena u pozitivnom ozračju i svega što se uspjelo napraviti, za potrošače, za oglašivače, za zaposlenike i za dioničare. 

Perolaka budućnost

Što će dalje činiti Marissa Mayer i hoće li se uopće vraćati u IT svijet nakon ovakve vrste poraza, to je veliko pitanje. Zaštitni jastuk vrijedan 23 milijuna dolara Mayer je dobila upravo sada napustivši čelnu poziciju tvrtke pa i ne postoji neka posebna nužnost za dalji rad. Uzme li se u obzir još i njen udio u kompaniji vrijedan 260 milijuna dolara, barem po pitanju financija sve je jasno. S druge strane, riječ je okorjeloj radoholičarki te će se za Mayer izgledno čuti još u vremenu koje slijedi. 

Što se samog Yahooa tiče, njegova sudbina je sad u rukama Verizona. Po onom što je Mayer napisala u oproštajnoj poruci, Yahoo je ostavila kao jednu od tri tvrtke na svijetu s više od milijardu mjesečnih korisnika. 

Analize o padu ovog IT diva i Mayer nastavit će se još godinama, a vjerojatno i proučavati u udžbenicima. Harvard Business Review nedavno je objavio tekst u kojem objašnjava kako su se u samo pet godina rastopili i nada i iznenađenje, s kojima je Mayer prvotno dočekana na poziciju. Iz svega toga, HBR izvukao je sljedeće ideje: 

• Ono što je dobro lideru, nije nužno dobro za kompletnu organizaciju
• Samozavaravanje je kod lidera učestalije nego li samosvjesnost
• Vođenje preokreta traži mnogo više od inicijalne pompe i superzvijezda
• Iskustvo je (još uvijek) bitno
• Nismo naviknuti na to da žene lideri pobjegnu od pada (ili uspjeha)
• Nema smisla povlačiti konkretne zaključke na uzorku od jedne osobe