Istaknuo je to za Hinu voditelj projekta Mario Gudelj koji naglašava da zbog Pantheona struja građanima neće poskupjeti, jer, kako je rekao, struju neće kupovati od HEP-a, a troškove nove infrastrukture snosi investitor.

Pet teravati struje godišnje

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) u srpnju je prihvatio elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja Pantheona. Slijede sklapanje ugovora o priključenju, projektiranje i ishođenje prostorno-planskih, okolišnih i građevinskih dozvola. Cilj je, kako je rekao Gudelj, početi s realizacijom tijekom 2027., a prve računalne kapacitete pustiti u pogon 2029. godine.

Gudelj navodi kako bi Pantheon u punom pogonu godišnje trošio oko pet teravatsati električne energije, 1,5 puta više od Zagreba i nešto više od četvrtine potrošnje Hrvatske.

Za usporedbu, Zagreb godišnje troši oko 3,2 teravatsata, a krajnjim je kupcima u Hrvatskoj prošle godine prodano oko 17,4 teravatsata električne energije, naveo je Gudelj. Napomenuo je da treba razlikovati maksimalnu priključnu snagu kampusa, koja iznosi 1000 megavata, od stvarne potrošnje. Ona će ovisiti o popunjenosti centra i rasti postupno, kako se budu puštali u pogon pojedini dijelovi.

Pantheon je zamišljen kao tehnološko-energetski kompleks s podatkovnim centrom, od čije je snage oko 800 megavata namijenjeno računalnoj opremi, te s vlastitim obnovljivim izvorima, baterijskim sustavima i novom elektroenergetskom infrastrukturom.

Sunčana elektrana pokriva tek desetinu potreba

Planirana sunčana elektrana od oko 500 megavata uz kampus mogla bi godišnje proizvoditi 550 do 650 gigavatsati, odnosno 10 do 12 posto procijenjene potrošnje. “Od samog početka jasno smo rekli da takva sunčana elektrana nije dovoljna za kontinuirano napajanje podatkovnog centra ovakve veličine”, rekao je Gudelj.

Ukupnu godišnju potrošnju namjeravaju pokriti energijom iz obnovljivih izvora putem dugoročnih ugovora s proizvođačima. Predviđen je i baterijski sustav snage 2000 megavata i kapaciteta do 8000 megavatsati.

Da projekti te veličine moraju osigurati vlastiti izvor energije koji pokriva barem dobar dio potrošnje, u svijetu polako postaje standard, ocjenjuje jedan od organizatora sajma Green Energy Fair Alen Žarković. Pantheon će, kako je rekao, to pravilo “u dobroj mjeri slijediti”.

Noću i zimi oslanjat će se na druge obnovljive izvore, pohranjenu energiju i struju iz prijenosne mreže. “Ne bi bilo odgovorno danas jamčiti stopostotno obnovljivo napajanje u svakom satu bez odgovarajućih ugovora i tehničkih p

Sistem za hlađenje još nije odabran

Gudelj tvrdi da građanima struja zbog Pantheona neće poskupjeti jer, kako je rekao, struju neće kupovati od HEP-a, a troškove nove infrastrukture snosi investitor.

Za priključak je potrebno izgraditi oko 280 kilometara novih dalekovoda od 400 kilovolta i transformatorsku stanicu u Topuskom, vrijednih više od 500 milijuna eura. Infrastruktura će se financirati privatnim kapitalom, a potom prijeći u vlasništvo HOPS-a i ostati dio hrvatske mreže.

Pantheon će, dodao je, plaćati i regulirane mrežne naknade. Početak jačanja mreže, koji je država planirala za 2034., tako bi došao osjetno ranije, bez troška za državu, naveo je. Proširenje mreže moglo bi omogućiti i priključenje više od pet gigavata novih sunčanih elektrana i vjetroelektrana koje sada čekaju zbog mrežnih ograničenja.

“Važno nam je da nova potrošnja električne energije bude praćena i novim proizvodnim kapacitetima”, poručio je Gudelj.

Kad je riječ o hlađenju, Gudelj kaže da konačno rješenje još nije odabrano. Pantheon se, kako je naglasio, neće spajati na javni vodovod niti koristiti vodu iz rijeka i potoka, a provode se hidrogeološka istraživanja.

Ako se odluče za hlađenje vodom, rješenje će se temeljiti na upojnim bunarima, a potrošnja bi bila usporediva s godišnjom potrošnjom otprilike dvaju golf igrališta. Alternativa je hlađenje električnom energijom, uz nešto manju učinkovitost centra.

Otpadnu toplinu, u koju se pretvara gotovo sva energija koju troši računalna oprema, žele iskoristiti za poticanje izgradnje staklenika, a mogla bi poslužiti i za grijanje ili sušenje poljoprivrednih proizvoda. O tome će se izraditi zasebna analiza u suradnji s lokalnom zajednicom.

Pantheon tema panela na sajmu zelene energije

Žarković jedan od organizatora sajma Green Energy Fair, ocjenjuje da je Pantheon najveći pojedinačni potrošač energije koji se ikad planirao u Hrvatskoj.

“Pantheon će odrediti koliko novih izvora (obnovljive) energije moramo izgraditi, kako će izgledati mreža na Banovini i hoće li zelena energija u kombinaciji s modernim podatkovnim centrima postati razvojna prednost Hrvatske ili samo propuštena prilika”, rekao je.

“Kao što loše projektirana cesta može voditi u provaliju, tako i podatkovni centar može postati problem za elektroenergetski sustav. No, kvalitetna cesta povezuje i jača državu”, dodao je. Upozorio je da mreža u Hrvatskoj postaje usko grlo za brz rast sunčanih elektrana te da dio rezerviranih kapaciteta zauzimaju projekti koji možda nikad neće biti ostvareni.

O energetskoj strani projekta raspravljat će se na panelu sajma, koji se 28. i 29. listopada održava u Areni Zagreb. “Očekujemo konkretne odgovore, a ne načelnu podršku ili skepsu”, poručio je Žarković.