TAJNE SVEMIRA

Einstein je bio u pravu: Znanstvenici ulovili svjetlo koje dolazi iza crne rupe

04.08.2021 u 06:53

Bionic
Reading

Znanstvenici su po prvi put u povijesti uspjeli uloviti svjetlo koje je stiglo s druge strane crne rupe te samim time potvrdili Einsteinovu pretpostavku staru sto godina

Astronomi su u relativnom vremenskom razdoblju cijelom svijetu približili misterij crnih rupa objavivši prve slike tih tajnovitih kozmičkih divova. Nedugo nakon toga, po prvi put u povijesti, uspjeli su dobiti bolji uvid u zbivanja koja se odvijaju iza njih - konkretno, svjetlu koje je poteklo od iza 800 milijuna svjetlosnih godina udaljene supermasivne crne rupe.

Najnovije otkriće ključ je razumijevanja nastanka svemira, ako pitate Dana Wilkinsa, astrofizičara sa Stanforda.

Štoviše, ono uspješno potvrđuje Einsteinovu teoriju relativnosti koju je objavio prije preko sto godina, naglašava Engadget.

Promatranjem sjajnih izboja rendgenskog zračenja koje izbija iz crne rupe, također poznatog kao korona, znanstvnici su opazili kratke bljeskove svjetla. Riječ je o 'svjetlim odjecima' bljeskova koji se odbijaju od plina iza crne rupe - pojavi koju je prvi predvidio Einstein u sklopu teorije relativnosti objavljene 1916.

'Svjetlo koje ulazi u crnu rupu ne izlazi van, što znači da ne bismo smjeli vidjeti bilo što iza crne rupe' objašnjava Wilkins. 'Razlog zašto ga vidimo je zato jer crna rupa doslovno savija prostor, zakrivljujući svjetlo i izvijajući magnetska polja koja ju okružuju'.

Supermasivna crna rupa o kojoj pričamo deset je puta masivnija od našeg Sunca te se nalazi u samom središtu obližnje spiralne galaksije pod imenom I Zwicky 1. Internacionalna skupina znanstvenika svjedočila je odjecima uz pomoć ESA-inog teleskopa XMM-Newton i NASA-inog NuSTAR-a. Otkrića su objavili u časopisu Nature.

'Boja ovih bljeskova, boja odjeka i vrijeme kašnjenja nakon izvornog bljeska govore nam da je riječ o odjecima koji dolaze iz plina koji se nalazi iza crne rupe. Dio njih će osvjetliti plin koji propada u crnu rupu i pružiti nam jedinsven uvid u posljednje trenutke tvari prije nego što ih ona proguta.'