Istraživanje koje je proveo tim s University of Colorado Boulder predstavlja prvi izravan dokaz da današnje temperature u istočnom kanadskom arktičkom području nadilaze one iz ranog holocena kada je količina energije koja je stizala na sjevernu Zemljinu polutku bila za devet posto veća nego danas.

Holocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje u kojem trenutno živimo, a počelo je prije nekih 11.700 godina, nakon posljednjeg ledenog doba.

Voditelj studije Gifford Miller, profesor geoloških znanosti na CU-Boulderu, u svojim je istraživanjima kao sat upotrijebio nakupine mrtve mahovine koje su se pojavile ispod otopljenog leda na Baffinovom otoku. Mjerenja radioaktivnog ugljika pokazala su da mahovina prikupljena na četiri lokacije nije bila izložena vremenskim prilikama najmanje 44.000 do 51.000 godina. Budući da se točnost datiranja pomoću izotopa ugljika kreće oko 50.000 godina, a geološki tragovi pokazuju da je prije toga analizirano područje bilo trajno pod ledom, postoji mogućnost da tako visokih temperatura na Arktiku nije bilo čak 120.000 godina.

'Ova studija pokazuje da se zagrijavanje koje vidimo ne može smatrati nikakvom poznatom prirodnom varijabilnošću te da mora biti posljedica porasta razina stakleničkih plinova u atmosferi', rekao je Miller.

Baffinov otok s površinom od 507.451 četvornih kilometara je četvrti najveći otok na svijetu, a gotovo je cijeli smješten unutar sjeverne obratnice.

Autori nove studije kažu da je Arktik od prije nekih 5.000 godina do prije 100 godina bio za oko tri stupnja Celzijeva hladniji nego ranije. Ovo razdoblje uključuje i malo ledeno doba od 1275. godine do 1900.

'Iako se Arktik zagrijava od 1900. najznačajnije zatopljenje na Baffinovom otoku nije počelo prije 1970-ih', rekao je Miller. 'U posljednjih 20-ak godina znaci zatopljenja u tom kraju jednostavno su zapanjujući. Cijeli Baffinov otok se topi pa očekujemo da će ledene kore konačno nestati čak i ako ne bude dodatnog zagrijavanja', upozorio je.