U središtu tog sukoba nalazi se španjolska regija Aragon, tradicionalno područje voćnjaka i poljoprivrede, a koje se sada nalazi pod pritiskom Big Techa – američkih divova poput Microsofta i Amazona koji ondje planiraju graditi megapodatkovne centre, piše Politico.

Ti centri, ključni za razvoj umjetne inteligencije, troše milijune litara vode godišnje, a kako upozoravaju lokalni stanovnici i aktivisti, ona je već sada sve oskudniji resurs u regiji pogođenoj sušama i klimatskom krizom. 'Kad god dođe strani kapital, mi, mali ljudi, poljoprivrednici, gubimo. Nama se ništa ne vraća', rekao je Chechu Sánchez, poljoprivrednik iz Aragona.

AI protiv poljoprivrede

Amazon najavljuje ulaganja od više od 15 milijardi eura, otvaranje radnih mjesta, suradnju sa školama i ekološke projekte. No lokalna zajednica ostaje skeptična. Aktivistica Aurora Gómez, koja predvodi inicijativu Tu Nube Seca Mi Río ('Tvoj oblak suši moju rijeku'), poziva na moratorij na izgradnju novih podatkovnih centara u Španjolskoj.

'Poljoprivrednici su bijesni – bore se protiv klimatskih posljedica, a sada moraju gledati kako Big Tech uzima ono malo vode što je ostalo', izjavila je Gómez za Politico.

Nije riječ samo o Španjolskoj. Sukobi oko potrošnje vode zbog podatkovnih centara izbijaju diljem Europe – od Irske do Francuske – te potencijalno ugrožavaju EU-ovu AI strategiju.

Iznimno žedan sektor

Dok se mnogo raspravlja o potrošnji energije u AI sektoru, manje pažnje posvećuje se vodi. Podatkovni centri zahtijevaju neprekidno hlađenje, a to znači milijune kubika vode godišnje. U 2024. godini takvi centri u Uniji potrošili su 62 milijuna kubičnih metara vode – što je ekvivalentno brojci od 24.000 olimpijskih bazena. Do 2030., prema predviđanjima organizacije Water Europe, ona bi mogla porasti na 90 milijuna.

Microsoft je od 2020. do 2023. gotovo udvostručio svoju potrošnju vode – na gotovo osam milijuna kubika godišnje. Amazon pak ne objavljuje svoj ukupni vodni otisak.

Unatoč tome, europske vlade guraju projekte podatkovnih centara da bi smanjile ovisnost o infrastrukturi izvan EU-a. Dokument Europske komisije predlaže 'geografski ravnomjernu i održivu AI infrastrukturu', a nacrt strategije za otpornost na vodne resurse upozorava da sektori poput podatkovnih centara 'moraju drastično smanjiti potrošnju vode'.

'Ovo nije demokracija'

Lokalne vlasti pokušavaju usporiti njihovo širenje. José Luis Montero, gradonačelnik općine Villamayor de Gállego, javno je zatražio preispitivanje planova za izgradnju podatkovnog centra investicijskog fonda Azora. 'Nadamo se razgovoru s regionalnom vladom da bismo dobili jasniju sliku', rekao je.

No regionalne vlasti u Aragonu tvrde da 'nema problema' i da je potrošnja vode 'strogo kontrolirana'. Pohvalili su se i implementacijom najsuvremenijih tehnologija hlađenja, a koje se prvi put u svijetu koriste upravo u Aragonu.

Ipak, kritičari, poput znanstvenika Kevina Greckscha s Oxforda, pozivaju na 'više integriranog razmišljanja' i dugoročnog planiranja. On upozorava da izgradnja podatkovnih centara u područjima pogođenima sušama, iako tehnički opravdana (zbog suhog zraka i jeftinog zemljišta), ima katastrofalne posljedice za lokalne zajednice i okoliš.

Tehnološki napredak ili greenwashing?

Tvrtke tvrde da će nove tehnologije učiniti podatkovne centre učinkovitijima – uključujući recikliranje vode u zatvorenim sustavima, prijelaz na hlađenje tekućinama, pa čak i korištenje AI-ja za detekciju curenja u vodovodima. Microsoft i Amazon pak ističu da do 2030. planiraju postati 'vodno pozitivne' – tj. vraćati više vode lokalnim sustavima nego što potroše – a Google obećava 'nadoknaditi 120 posto potrošene vode' do iste godine.

No aktivisti takva obećanja nazivaju greenwashingom. 'Amazon je pokrenuo veliku kampanju da će biti 'vodno pozitivan', a istovremeno traži 48 posto više vode u Španjolskoj za proširenje centara', kaže Gómez. Grecksch je još izravniji: 'Tvrdnje da možete 'nadoknaditi više vode nego što ste potrošili' su znanstveno neutemeljene. To je kao da kažete da ste stvorili zlato.'