samo je bolt brži

Večeras je ispisana povijest atletike: Dobili smo drugo najbolje vrijeme na 100 metara svih vremena

02.07.2026 u 02:12

Bionic
Reading

Sponzor rubrike

Sponzor rubrike

Sponzor rubrike

Sponzor rubrike

Atletika je dobila jedan od onih trenutaka zbog kojih se odmah otvara povijesna knjiga, ali i pravilnik.

Lamont Marcell Jacobs, olimpijski prvak iz Tokija, istrčao je 100 metara za senzacionalnih 9.67 sekundi na Raiffeisen Austrian Openu u Eisenstadtu i tako postao jedan od najbržih ljudi koji su ikada prošli najglamurozniju dionicu svjetskog sporta.

No uz jednu važnu napomenu - vjetar je bio prejak.

Jacobs je do 9.67 stigao uz pomoć vjetra od +4.1 m/s, što je više nego dvostruko iznad dopuštene granice za službeno priznavanje rezultata. Zato taj rezultat neće ući u knjige kao europski rekord, niti kao službeno drugo najbrže vrijeme u povijesti. Ali pod svim uvjetima, bez obzira na legalnost vjetra, riječ je o vremenu kakvo je u povijesti sprinta bilo rezervirano samo za najveće.

Samo je Bolt bio brži

Usain Bolt i dalje ostaje nedodirljiv. Jamajčanin je 2009. u Berlinu istrčao svjetski rekord 9.58, rezultat koji već godinama izgleda kao granica ljudskog sprinta. Tri godine kasnije, u finalu Olimpijskih igara u Londonu, Bolt je slavio s 9.63, najbržim olimpijskim rezultatom u povijesti.

Jacobsovih 9.67 u Austriji ne može se službeno uspoređivati s tim vremenima zbog nedopuštenog vjetra, ali sama brojka svejedno zvuči nevjerojatno. Talijan je za sobom ostavio Britanca Romella Glavea, koji je istrčao 9.76, dok je treći bio Južnoafrikanac Wayde van Niekerk s 9.83.

Bio je to sprint koji je odmah odjeknuo atletskim svijetom. Ne zato što mijenja službene rekorde, nego zato što pokazuje da se Jacobs, nakon godina oscilacija, ozljeda i traženja forme, ponovno približava razinama koje su ga 2021. odvele do olimpijske besmrtnosti.

Od Tokija do povratka u fokus

Jacobs je u Tokiju priredio jednu od najvećih atletskih senzacija modernog doba. U finalu na 100 metara istrčao je 9.80, postavio europski rekord i postao prvi Talijan s olimpijskim zlatom u kraljevskoj sprint disciplini. Nekoliko dana kasnije s talijanskom štafetom 4x100 osvojio je još jedno olimpijsko zlato.

Nakon toga njegova karijera nije išla ravnom linijom. Bilo je ozljeda, otkazivanja nastupa, problema s kontinuitetom i razdoblja u kojima se činilo da se teško vraća na razinu iz Tokija. Ipak, Jacobs nikada nije nestao iz vrha. Osvojio je svjetsko dvoransko zlato na 60 metara, europske naslove na 100 metara i ostao jedno od najvećih imena europskog sprinta.

Zato 9.67, iako potpomognuto prejakim vjetrom, ima težinu. To nije službeni rekord, ali jest poruka. Jacobs još ima brzinu, još ima eksploziju i još može proizvesti trenutak koji zaustavlja atletski svijet.

Na papiru, Boltovih 9.58 ostaje netaknuto. U službenim knjigama, Jacobsov europski rekord i dalje je 9.80. Ali u Austriji se dogodilo nešto što će se pamtiti: Talijan je istrčao vrijeme koje je pod svim uvjetima brže od gotovo svega što je sprint ikada vidio.