vjerovao je da će se izvući

Tomislav Ivković otkrio od čega je zapravo preminuo Zlatko Kranjčar i po čemu će najviše pamtiti svojeg velikog prijatelja

  • Autor: S.K.
  • Zadnja izmjena 01.03.2021 20:27
  • Objavljeno 01.03.2021 u 20:27
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Tomislav Ivković je u emotivnom razgovoru za Sportske novosti otrkio ključan detalj koji je bio koban za Cicu Kranjčara

Sportska je javnost u šoku nakon što je jutros stigla vijest o smrti Zlatka Cice Kranjčara. Od legendarnog se nogometaša i trenera opraštaju gotovo svi u Hrvatskoj i šire, a jedan od onih koje je njegova smrt posebno pogodila bio je Tomislav Ivković.

  • +23
  • +20

Zlatko Cico Kranjčar

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Bvšeg je vratara, a danas trenera, shrvala vijest da mu je otišao prijatelj s kojim je od samog početka bio nerazdvojan. Dvojac je zajedno odrastao, stasao i igrački i trenerski, odradio brojne utakmice i bio u odličnim odnosima od pamtivijeka.

'Znal sam da nije bio dobro, ali verovali smo da bu se zvlekel. No, nažalost, onda je u bolnici dobio onu bolničku bakteriju, mrsu, i to je bilo fatalno. E, moj Cico...', u šoku je za Sportske novosti govorio Ivković koji će po najboljem pamtiti svojeg kolegu i prijatelja:

'Onaj zarazni smijeh, činjenica da se na njega nitko nemre naljutiti. Igračina, trenerčina, ali ponajviše - gospon čovek. Jedan od valjda posljednjih pravih Zagrepčanaca, koji nikad nikog ne odbija, koji zna svaku popevku, koji njeguje prave, purgerske odnose. Zaljubljen u Dinamo do samoga kraja, a opet prema svima drugima gospon. Zapravo, prema svima sjajan, osim možda prema sebi...', rekao je Ivković.

Cico je bio i sportska veličina, jedan od najvećih Dinamovaca.

'Bio je nevjerojatno talentiran trener, ali igrao je protiv sebe, pa nije dosegao razinu koju je mogao po talentu i karakteristikama. A te su karakteristike bile samo njemu svojstvene: takve govore, takve razgovore i odnose s igračima nije imao nitko. I to ne skrivajući samoga sebe od njih. Ali uz zarazni karakter, imao je i velike trenerske zamisli. Dinamo '98. i Zagreb su pravi primjeri, zato su ga svi igrači i bespogovorno slijedili', rekao je Ivković pa dodao:

'Sećam se, primjerice, to nam je bio vrhunac reprezentacije, one utakmice s Brazilom za otvaranje Mundiala. Čuj, dođemo na zagrijavanje, a ono neki posebni ludi fluid, stadion koji podrhtava, himna i njegove riječi: "Čuj, Tomo, ali iskreno, sad mogu i umrijeti...' Ivković je podijelio i jednu nezaboravnu anegdotu, a što je točno rekao o legendarnoj utakmici iz Sofije, pročitajte OVDJE.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!