HRVATI U 2017.

Sandra Perković, Tin Srbić i vaterpolisti za povijest; to će biti teško ponoviti!

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Montaža: Pixsell / Reuters / Profimedia

U godini koja je na izmaku, u kojoj nije bilo najvećih sportskih događaja poput olimpijskih igara ili svjetskog nogometnog prvenstva, hrvatski sportaši ipak su ostvarili rezultate koji će zlatnim slovima biti upisani u sportske almanahe. Osim triju naslova svjetskih prvaka, u atletici, gimnastici i vaterpolu, na svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima u raznim sportovima, prema službenim podacima HOO-a, u seniorskim konkurencijama osvojili su 45 zlatnih, 54 srebrne i 43 brončane, a u juniorskim 31 zlatnu, 24 srebrne i 43 brončane medalje. To će zaista biti teško ponoviti

Sandri Perković drugi naslov svjetske prvakinje  

Hrvatska atletika ostvarila je na Svjetskom prvenstvu u Londonu najveći uspjeh na svjetskim smotrama sa zlatnom i brončanom medaljom. Najbolja hrvatska sportašica Sandra Perković drugi put u karijeri osvojila je naslov svjetske prvakinje u bacanju diska - u Londonu je do novog zlata stigla odličnim hicem od 70,31 metra. Perković je tako ponovila uspjeh iz Moskve prije četiri godine kada je prvi put osvojila naslov svjetske prvakinje, dok je prije dvije godine u Pekingu bila srebrna iza Kubanke Denije Caballero. Uz dva svjetska zlata, Perković ima i dva olimpijska zlata, prvo je osvojila na istom tom stadionu u Londonu prije pet godina, a drugo lani u Rio de Janeiru. Uz to, Perković ima i četiri uzastopna naslova europske prvakinje.

  • +12
  • +9

Sandra Perković u finalu SP-a u Londonu

Izvor: Reuters / Autor: DYLAN MARTINEZ

Šampionka iz zagrebačke Dubrave dominirala je natjecanjem diskašica u Londonu, već u prvoj seriji bacila je 69,30 metara, što je rezultat koji niti jedna druga bacačica nije ostvarila ove godine. U drugoj seriji Perković je bacila još dalje, do 70,31 m, a i u trećoj je seriji prebacila 70 metara sa 70,28 m, dok je u četvrtoj disk sletio na 69,81 m. Bila su to tri najdulja hica natjecanja. U petoj i šestoj seriji Perković je prestupila.

Srbić donio prvo gimnastičko zlato Hrvatskoj

Hrvatski gimnastičar Tin Srbić osvojio je u Montrealu naslov svjetskog prvaka na preči, što je ujedno i najveći uspjeh u povijesti hrvatske gimnastike. Srbić je u kvalifikacijama bio ukupno treći, a u svom premijernom nastupu na SP-u 21-godišnji Zagrepčanin došao je do nevjerojatnog uspjeha. 

  • +17
  • +14

Tin Srbić

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos / Cropix

Nakon što je u kvalifikacijama odradio vježbu za ocjenu 14.366, a u finalu je bio još bolji i s ocjenom 14.433 uvjerljivo osvojio zlato ispred Nizozemaca Epkea Zonderlanda (14.233) i Barta Deurlooa (14.200). Ovo je druga medalja za hrvatsku gimnastiku na svjetskim prvenstvima, nakon bronce Marija Možnika iz 2014. godine, također na preči. Na istoj spravi nastupio je i Anton Kovačević, ali je skromnim nastupom zaslužio ukupnu ocjenu 9,866, što je bilo dovoljno tek za 117. mjesto.

Vaterpolisti drugi put u povijesti na svjetskom tronu

Hrvatska vaterpolska reprezentacija osvojila je zlatno odličje na Svjetskom prvenstvu, koje je od 14. do 30. srpnja održano u Budimpešti i na kojem je u finalu s 8:6 pobijedila Mađarsku.

Bio je to, nakon Melbournea 2007. kada su također u finalu svladali Mađarsku, drugi naslov svjetskih prvaka te šesta uzastopna medalja naših vaterpolista na svjetskim prvenstvima. Naime, uz zlata iz Melbournea i Budimpešte, 'Barakude' su osvojile i tri uzastopne bronce (Rim 2009., Šangaj 2011., Barcelona 2013.) dok su 2015. u Kazanu osvojili srebro.

  • +9
  • +6

SP u vaterpolu, finale: Hrvatska - Mađarska

Izvor: Reuters / Autor: LASZLO BALOGH

Hrvatska je u prvom dijelu natjecanja po skupinama pobijedila SAD s 12:7, Rusiju s 10:8 te Japan sa 16:6 i time izborila plasman u četvrtfinale u kojem je bila bolja od Italije s 12:9.

U polufinalu su odabranike Ivice Tucka čekali aktualni svjetski prvaci, reprezentativci Srbije koju su u neizvjesnoj utakmici pobijedili sa 12:11 i izborili plasman u finale, gdje ih je čekala reprezentacija Mađarske koja je u drugoj polufinalnoj utakmici pobijedila Grčku sa 7:5.

U utakmici za treće mjesto Srbija je s 11:8 pobijedila Grčku, a u finalnoj utakmici u prepunom najvećem zatvorenom bazenu u Europi, pred 13.000 bučnih gledatelja, Hrvatska je sjajno ušla u susret i nakon prve četvrtine imala vodstvo od 4:0. U drugoj četvrtini hrvatski napad upao je u krizu, a 'razbranio se' i mađarski vratar pa su domaćini sredinom treće četvrtine izjednačili na 4:4. Tada na scenu stupa ljevoruki napadač Javier Garcia koji s dva uzastopna pogotka završava treću četvrtinu našim vodstvom od 6:4, koje pet minuta prije kraja utakmice Sandro Sukno povisuje na 7:4. Mađari s dva uzastopna gola smanjuju na 7:6, ali naš kapetan Sandro Sukno dvije minute prije kraja postiže pogodak za konačnih 8:6, nakon čega je i najbučnijim domaćim navijačima bilo jasno da će Hrvatska u Budimpešti osvojiti naslov najbolje vaterpolske momčadi svijeta. U finalu je tri gola za Hrvatsku postigao Sandro Sukno, dva Javier Garcia, a po jednoga Marko Macan, Luka Lončar i Maro Joković.

  • +3

Slavlje hrvatskih vaterpolista nakon titule

Izvor: Reuters / Autor: LASZLO BALOGH

Za Hrvatsku su na SP-u u Budimpešti igrali: Marko Bijač, Marko Macan, Loren Fatović, Luka Lončar, Maro Joković, Ivan Buljubašić, Ante Vukičević, Andro Bušlje, Sandro Sukno, Ivan Krapić, Anđelo Šetka, Javier Garcia GadeaIvan Marcelić, dok je izbornik bio Ivica Tucak.

Ima Hrvatska još svojih aduta, ali i nekih koji su podbacili....

No osim spomenutih svjetskih prvaka, još je hrvatskih sportaša zaslužilo spomen u ovom pregledu godine. A njih ćemo razvrstati prema uspjesima u sportu kojim se bave. Osim Sandre Perković, u Londonu je svjetsku medalju osvojio i hrvatski rekorder u bacanju kugle, 26-godišnji Zadranin Stipe Žunić. On je hicem od 21,46 metara osvojio brončanu medalju te tako postao prvim hrvatskim atletičarom koji se popeo na pobjedničko postolje na svjetskim atletskim prvenstvima na otvorenom. Malo je nedostajalo da se Hrvatska iz Londona vrati s čak tri odličja jer je Sara Kolak (22) zauzela četvrto mjesto u bacanju koplja s hicem od 64,95 metara. Iako je Kolak u London stigla s najduljim hicem godine na svijetu (68,43 m), olimpijskoj pobjednici iz Rio de Janeira nova medalja izmakla je za 31 centimetar, a broncu je sa 65,26 m osvojila Kineskinja Huihui Lyu.  

  • +8
  • +5

Stipe Žunić - osvajač svjetske bronce u bacanju kugle

Izvor: Reuters / Autor: PHIL NOBLE

Godinama smo se divili dominaciji hrvatskog veslačkog dvojca, braće Martina i Valenta Sinkovića. No njih su dvojica nakon olimpijskog zlata odlučili promijeniti disciplinu te su se iz dvojca na pariće preselili u dvojac bez kormilara.

Ipak, i u toj su disciplini na svjetskom prvenstvu u američkom Bradentonu uzeli srebro, zaostavši u finalu za 34 stotinke za zlatnim Talijanima Matteom Lodom i Giuseppeom Vicinom. Za braću Sinković ovo je već šesta medalja sa svjetskih prvenstava i to u trećoj različitoj disciplini. U četvercu na pariće bili su dva puta zlatni i jednom brončani, u dvojcu na pariće su osvojili dva zlata, a sada imaju i srebro u dvojcu bez kormilara. Usto su osvojili i olimpijsko srebro u četvercu na pariće iz Londona 2012. te su aktualni olimpijski pobjednici u dvojcu na pariće. Ovo im je prva sezona u kojoj su veslali u dvojcu bez kormilara. Nažalost, na korak do medalje ostao je Damir Martin, koji nije uspio osvojiti medalju u samcu u Bradentonu, ali je u finalu zauzeo četvrto mjesto s 36 stotinki zaostatka za brončanim Britancem Thomasom Barrasom.

Čilić je igrao finale Wimbledona, ali oduševila je i Mirjana Lučić-Baroni

Hrvatske tenisačice i tenisači su u 2017. godini imali mnogo uspješnih nastupa, ali izostali su veliki rezultati. To se prvenstveno odnosi na najboljeg hrvatskog tenisača Marina Čilića. Do početka travnja i dolaska na zemljanu podlogu Čilićeva je sezona, uglavnom, bila za zaborav. No uslijedio je veliki povratak na zemlji, u kojem je Marin bio četvrtfinalist u Monte Carlu, Rimu i Roland Garrosu te osvojio turnir u Istanbulu i time nastavio niz s najmanje jednim trofejem u sezoni, koji traje još od 2008. godine.

Formu sa zemljane podloge prenio je i na travu. Bio je finalist turnira u londonskom Queen's Clubu, a tri tjedna poslije postao je i drugi hrvatski tenisač nakon Gorana Ivaniševića koji se probio do finala najvećeg svjetskog turnira u All England Clubu. No u finalu nije mogao zaustaviti Švicarca Rogera Federera prema osmom wimbledonskom trijumfu, u čemu su mu odmogli i žuljevi na stopalu.

  • +26
  • +23

Marin Čilić - Roger Federer, finale Wimbledona 2017

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Toby Melville

Veliku sezonu iza sebe ima i 21-godišnji Zagrepčanin Borna Ćorić, koji će 2017. pamtiti po svom prvom ATP naslovu, osvojenom na zemljanoj podlozi u Marrakechu, i po dvije pojedinačne pobjede: onoj u osmini finala madridskog Mastersa nad tadašnjim svjetskim 'brojem 1', Britancem Andyjem Murrayjem, te trijumfu protiv Nijemca Alexandera Zvereva u 2. kolu US Opena.

Hrvatske tenisačice su u 2017. godini također imale briljantnih trenutaka, ali i razdoblja višemjesečne stagnacije. No, svakako najljepša priča je povratak 34-godišnje Mirjane Lučić-Baroni koja je na Australian Openu stigla do drugog polufinala u karijeri na Grand Slam turnirima, a prvog nakon Wimbledona 1999. godine. Njezinu četvrtfinalnu pobjedu nad Čehinjom Karolinom Pliškovom WTA je proglasio drugim najvećim iznenađenjem u ovoj sezoni. U polufinalu se Lučić-Baroni nije mogla nositi s kasnijom pobjednicom turnira Serenom Williams.  

Snježana Pejčić europska prvakinja, Miranu Maričiću zlato na juniorskom SP-u

Iza hrvatskih strijelaca još je jedna vrlo uspješna godina u kojoj su se s najvećih natjecanja redovito vraćali s odličjima. Počelo je odličnim nastupom već u ožujku, na Europskom prvenstvu zračnim oružjem u Mariboru, gdje je sjajna Snježana Pejčić drugi put u karijeri osvojila pojedinačno zlato u zračnoj pušci, a u ekipnom dijelu došla do srebra s Valentinom Gustin i Martom Zeljković. Na istom prvenstvu su naši juniori Miran Maričić, Borna Petanjek i Andrija Mikuljan u gađanju puškom ostali 0,2 kruga do momčadskog zlata i svjetskog rekorda koji su postavili Mađari.

Ono što im je pobjeglo u Mariboru, a to su pojedinačne medalje, našim juniorima nije promaklo na Svjetskom prvenstvu u njemačkom Suhlu. U momčadskom dijelu Maričić, Petanjek i Mikuljan osvojili su broncu te zasjali u pojedinačnom finalu. Maričić se okitio juniorskim naslovom svjetskog prvaka, a Petanjek je osvojio brončano odličje. Odličan nastup začinili su osvajanjem momčadskog srebra u disciplini malokalibarske puške, trostav, gdje se Maričiću i Petanjeku pridružio Denis Tomašević.

Samo mjesec dana poslije Borna Petanjek osvojio je još jednu juniorsku medalju na EP-u malokalibarskim oružjem u Bakuu. Dugorešanin je bio srebrni u disciplini MK puška, 60 ležeći. Na istom prvenstvu za seniorske medalje pobrinuli su se sjajni hrvatski trapaši. Olimpijski pobjednici Josip Glasnović i Giovanni Cernogoraz udružili su snage s Markom Germinom te osvojili momčadsku broncu. Zlato je ovoga puta izostalo, ali se Josip Glasnović iz Bakua vratio kao europski doprvak, a Giovanni Cernogoraz s brončanim odličjem. 

Hrvatska, točnije Osijek, bila je domaćin najvećeg natjecanja u samostrelu. U Slavoniji su se okupili najprecizniji ljudi svijeta u gađanju field i match samostrelom. U field samostrelu zlatna odličja u muškoj i ženskoj konkurenciji ostala su u Zagrebu, u vlasništvu obitelji Pereglin. Svjetskim prvacima postali su brat i sestra, Domagoj i Valentina. U ženskoj konkurenciji i bronca je ostala u Hrvatskoj, oko vrata Sanje Komar. Naslov svjetskog prvaka u juniorskoj konkurenciji obranio je Luka Štrbenac, Martin Oborovečki je bio drugi, a Mihaela Oborovečki je osvojila broncu u konkurenciji juniorki.        

A što su napravili nogometaši, košarkaši, rukometaši…

Vaterpolisti su, bez konkurencije, bili najuspješnija momčad ove 2017. godine. No i nogometaši su, iako nije bilo završnice nekog velikog natjecanja, budili mnoštvo emocija. Posebice kroz reprezentativne nastupe. Od lipnja su krenuli stresovi, a sve je kulminiralo početkom listopada, kada je bilo vrlo upitno hoće li se nacionalna svetinja plasirati na SP u Rusiju. Preko noći je smijenjen Ante Čačić, ustoličen Zlatko Dalić i preko Ukrajine Hrvatska je izborila dodatne kvalifikacije i okršaje s Grčkom.

Prvi dvoboj u prepunom Maksimiru donio je uvjerljivu pobjedu hrvatske vrste 4:1. Već nakon 19 minuta imala je 2:0 golovima Luke Modrića iz kaznenog udarca (13) i Nikole Kalinića (19). Grci su smanjili u 30. minuti preko Sokratisa Papastathopoulosa, no do kraja utakmice 'vatreni' su zabili još dva gola, a strijelci su bili Ivan Perišić (33) i Andrej Kramarić (49). U uzvratnom dvoboju u Pireju završilo je 0:0 i tako je Hrvatska izborila plasman na svoje peto svjetsko prvenstvo. Početkom prosinca u Moskvi je održan i ždrijeb koji je Hrvatsku smjestio u skupinu D s Argentinom, Nigerijom i Islandom.

  • +10
  • +7

Hrvatska slavi prolazak na SP u Rusiju

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Rukometaši su u ovoj godini imali nastup na SP-u u Francuskoj, na kojem ih je vodio Željko Babić. Zanimljivo zato što je Babić već nakon Eura 2016. podnio ostavku, ali ona nije prihvaćena.   

Nastupe u skupini odradili su uspješno, a onda je uslijedila šokantna nokaut faza. Hrvatska je preko Egipta i Španjolske stigla u svoje šesto polufinale na svjetskim prvenstvima. Tamo su naši igrali protiv Norveške, reprezentacije koju su godinu dana prije uvjerljivo pobijedili u utakmici za broncu na europskom prvenstvu u Poljskoj. Na pragu pobjede i prvog finala na velikim natjecanjima od 2010. godine, naši su rukometaši bili više puta tijekom dvoboja, no sve su uspjeli prokockati. Zlatko Horvat je na isteku osnovnog dijela utakmice imao sedmerac za prolaz u finale, ali mu je norveški vratar Torbjorn Bergerud obranio udarac. U produžetku su Norvežani slavili s 28:25 i osigurali svoju prvu medalju u povijesti na velikim natjecanjima.

Ništa manje dramatična nije bila utakmica za broncu protiv Slovenije, reprezentacije koja nikada nije osvojila odličje na svjetskim prvenstvima. Babićevi izabranici uspjeli su zaboraviti polufinalno razočaranje i u 40. minuti stvoriti čak osam pogodaka prednosti. Osam minuta prije kraja Hrvatska je imala pet golova viška (29:24) i medalju u džepu. Do kraja utakmice Slovenci su pod vodstvom tadašnjeg trenera PPD Zagreba Veselina Vujovića postigli sedam, a primili samo jedan pogodak i s konačnih 31:30 došli do najvećeg reprezentativnog uspjeha. Vujović je u Sloveniji slavljen kao junak, a Željku Babiću je s cijelim stručnim stožerom i koordinatorom za muški rukomet Ivanom Balićem izglasano nepovjerenje.  

  • +15
  • +12

SP u rukometu, Hrvatska - Slovenija, utakmica za brončanu medalju

Izvor: Cropix / Autor: Ante Čizmić

Potpuno suprotnu priču od one muške hrvatske rukometne reprezentacije ispisale su rukometašice zagrebačke Lokomotive. Klub koji balansira na rubu bankrota došao je do europskog trofeja, drugog u klupskoj povijesti nakon slavlja u Kupu IHF-a 1991. godine. Većinom mlade igračice, vođene iskusnom rukom trenera Nenada Šoštarića, krenule su u Challenge kup bez opterećenja i završile s trofejem u rukama.

Puno je hrvatska javnost očekivala i od košarkaša. Reprezentacija je na veliko natjecanje otišla s velikim očekivanjima, a vratila se s razočaravajućim ishodom. Za EuroBasket 2017., kojemu su domaćini bili Turska, Rumunjska, Finska i Izrael, izbornik Aleksandar Petrović okupio je reprezentaciju sastavljenu većinom od igrača koji su godinu prije vratili nadu u reprezentaciju kvalificiravši se preko Italije i Grčke na olimpijski turnir, na kojem su pobjedama u skupini nad Španjolskom, Brazilom i Litvom stigli do četvrtfinala i u neizvjesnoj utakmici sa Srbijom ostali bez borbe za odličje.

Izbornik Petrović se u sastavljanju reprezentacije suočio s otkazima Marija Hezonje i Mira Bilana, koji su sudjelovali u reprezentativnim akcijama 2016. godine, te mladih NBA centara Ivice Zubca i Ante Žižića, što je, unatoč najavi Petrovića da ima bolju momčad nego što ju je imao na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, narušilo atmosferu. Skupinu su naši očekivano prošli, a sve su karte bacili na utakmicu osmine finala.

Utakmica koju su u našem taboru označili najvažnijom na turniru, odigrana je 10. rujna. Rusi su na poluvremenu vodili 46:42, da bi se u drugom poluvremenu dogodio raspad u igri hrvatske reprezentacije (78:101) pa je i ovo natjecanje završilo velikim razočaranjem za naše košarkaše. 

Na SP-u u atletici za osobe s invaliditetom čak pet odličja

Od 14. do 23. srpnja u Londonu je održano Svjetsko atletsko prvenstvo za osobe s invaliditetom na kojem je nastupilo više od 1300 atletičara iz 92 zemlje svijeta, a hrvatske boje branilo je 13 natjecatelja.

Hrvatski atletičari na prvenstvu su osvojili pet medalja – jedno zlato, dva srebra i dvije bronce.

Najsjajniju medalju osvojila je Mikela Ristoski u skoku u dalj za osobe s intelektualnim teškoćama. Mikela je tako zlatu s paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru dodala i zlato sa SP-a u Londonu. Ristoski je pobijedila sa skokom od 5,66 metara, što je najbolji ovogodišnji rezultat u svijetu.

Rezultat s POI u Riju ponovio je i Zoran Talić, koji je u kategoriji skakača u dalj za osobe s intelektualnim teškoćama osvojio drugo mjesto iza paraolimpijskog pobjednika Malezijca Romlyja Abdula Latifa. Talić je bio srebrni sa skokom od 7,32 metra i novim europskim rekordom.

Srebro u Londonu osvojio je i bacač diska Miroslav Petković u kategoriji F57. Petković je bio drugi, s rezultatom 45,99 m, što je ujedno njegov najbolji rezultat te novi državni rekord u toj disciplini.

Ivan Katanušić je novim osobnim rekordom od 57,33 metra osvojio broncu u bacanju diska u kategoriji potkoljeničnih amputiraca, dok je treći bio i Velimir Šandor u bacanju diska, kategorije F52 atletičara s tetraplegijom, s daljinom od 17,95 metara.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!