INTERVJU S POZNATIM PROGNOSTIČAROM

Zoran Vakula otkriva kakva nas zima čeka, što ga može izbaciti iz takta i u čemu najviše uživa

Zoran Vakula

Zoran Vakula

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HRT

Jedno od najomiljenijih televizijskih lica, uvijek vedrog duha, neposredan i simpatičan glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula u razgovoru za tportal prisjetio se svog prvog televizijskog nastupa, tinejdžerskih godina, a progovorio je i o obitelji

Prvi put se na televiziji pojavio 5. kolovoza 1996. godine, na godišnjicu Oluje. Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda prešao je na HRT kao glavni meteorolog, a njegov posao je organizacija meteoroloških sadržaja na svim medijskim platformama i prezentacija vremenske prognoze.

Zoran Vakula postao je omiljeno televizijsko lice vjerojatno ne samo zbog meteorologije, nego i zbog drugih angažmana  - plesao je u HRT-ovu showu 'Ples sa zvijezdama', imao ulogu u 'Bitangama i princezama', 'Zakonu' te 'Crno-bijelom svijetu'. Opjevali su ga reper Ante Cash i splitska grupa TBF, Davoru Radolfiju je pak čitao vremensku prognozu u pjesmi 'Od Paga do Palagruže', Prljavo kazalište posudilo je njegov glas kao intro na svojem albumu iz kasnih 90-ih, a Miroslav Škoro spomenuo ga je u 'Južnjačkom bluesu'. Uz to je dao glas u animiranom filmu 'Žuta minuta', snimio dokumentarac o Velebitu i povijesti meteorologije na HRT-u, a odnedavno priprema i prvi hrvatski meteorološki strip.

Što pokazuju podaci? Kakvo je ova jesen u odnosu na prošle godine, desetljeća?

Preliminarne analize prosječne topline u većini Hrvatske potvrdila je i službena ocjena klimatologa DHMZ-a, kao i za ukupnu sezonsku količinu oborine, koja je od prosječne u dijelu Dalmacije do ponegdje čak ekstremno kišovite. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a u Maksimiru više je oborine nego ove jeseni izmjereno samo u istom razdoblju 1993. godine, i to za dvadesetak litara po četvornome metru. A podaci postoje od 1949. godine.

Odnedavno priprema i prvi hrvatski meteorološki strip

Odnedavno priprema i prvi hrvatski meteorološki strip

Izvor: Cropix / Autor: Neja Markicevic / CROPIX

Koliko je sve to zapravo posljedica klimatskih promjena?

Odviše je smiono tvrditi kako je ta gotovo ekstremna oborina posljedica klimatskih promjena. Za to su potrebne podrobnije analize. No svakako se uklapa u priču o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, u kojoj se događaju sve češće i žešće ekstremne meteorološke pojave.

Što kažu neke dugoročne prognoze – kakva nas zima očekuje?

Već dug niz godina postoje sezonske prognoze, ne samo za sljedeće tromjesečje, nego i ono nakon njega. Sjećam se jedne od prvih službenih sezonskih prognoza u Hrvatskoj, koju sam napisao u ime Odjela za vremenske analize i prognoze još u listopadu 2003. godine, za razdoblje listopad – prosinac, za Zagreb i okolicu, i pokazala se kvalitetnom, ne samo za srednju sezonsku temperaturu, nego čak i za ukupnu sezonsku količinu oborine, koju je nezahvalnije prognozirati nego temperaturu. A još godinu prije je kolegica Lidija Srnec na skupu u Italiji predstavila naš rad o preliminarnim rezultatima verifikacije sezonskih prognoza za Hrvatsku. Tada su te prognoze još bile eksperimentalne naravi, a 2007. to su prestale biti i imale su stalne korisnike. Naravno, nisu uvijek bile uspješne, ali su se pokazale korisnima. No dosta o povijesti. Prognoze za ovu zimu daju veliku vjerojatnost za diljem Hrvatske srednju sezonsku temperaturu barem malo višu od prosječne, ali to ne znači nužno da će sva tri mjeseca biti toplija od prosjeka, a pogotovo ne da će svi tjedni. Uostalom, već su prvi prosinački dani pokazali da će biti i hladnijih razdoblja. No njihova učestalost te intenzitet neće biti kao onih toplijih razdoblja. Ukupna sezonska količina oborine vjerojatno neće biti jednoliko raspoređena kao temperatura, pa valja očekivati i područja s viškom i manjkom oborine, kao što je, uostalom, bilo i ove jeseni. Naravno, bit će i snijega, ali ne znam za postojanje pouzdanih prognostičkih pokazatelja koliko, gdje i kada za tri mjeseca unaprijed.

  • +5
  • +2

Već su prvi prosinački dani pokazali, kaže Zoran Vakula, da će biti i hladnijih razdoblja

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kakvo vi vrijeme najviše volite?

Većinom suho, pa i barem djelomice sunčano, i ni odviše toplo ni hladno.

Požalite li ikad što ste odabrali meteorologiju za profesiju? Jeste li imali i nekih drugih želja?

Do sada nisam požalio, a nadam se i da neću. Želja je bilo kojekakvih. Kod upisa PMF-a cilj mi je bio što prije diplomirati i zaposliti se kao dipl. ing. fizike, koji može raditi i u privredi i u prosvjeti. Tek poslije druge godine polako sam se vidio kao mogući meteorolog.

Koliko pojavljivanje na televiziji vama i kolegama iz DHMZ-a pridonosi osobnoj popularnosti, ali i afirmaciji meteorologije?

Televizija je jak medij. I mislim da svakako koristi i popularizaciji struke, a i samog stručnjaka. No, sjećam se, i prije nastupa na TV-u ljudi su me prepoznavali, osobito u trgovini i na tržnici – samo po glasu: 'Vi ste onaj što na Hrvatskom radiju govori o vremenu?' Osim emisija s vremenskom prognozom, i moji izleti u dječji, školski i dokumentarni program HRT-a te u filmskim serijama jamačno su djelovali na dodatnu popularnost, a posebice nastupi u zabavnom programu – od 'Sedme noći' i 'Treće sreće' do osobito 'Plesa sa zvijezdama', u kojem sam, navodno, bio prvi meteorolog koji je nastupio u tom svjetski poznatom showu. Ljudi mi još povremeno hvale plesno umijeće, a mnogima je ostao u pozitivnom sjećanju i dokumentarac o Velebitu, iz serijala 'Skitancije'.

Ljudi mu još, kaže, povremeno hvale njegovo plesno umijeće

Ljudi mu još, kaže, povremeno hvale njegovo plesno umijeće

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Kako je izgledao vaš prvi televizijski nastup?

Prvi uopće, ali jedva primjetan, mislim da je bio u emisiji 'Obojena svjetlost' Joška Marušića, koji je u Pitomači snimio prilog o pokojnom Mirku Laušu i Kino-klubu Slavica, čiji sam bio član. A prvi meteorološki bio je u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' 5. kolovoza 1996., na prvu godišnjicu oslobođenja Knina. Unatoč silnoj pripremi i pomoći fonetičara Službe za jezik i govor HRT-a, a i Blaženke Leib, koja se trudila olakšati mi prvi nastup pred kamerama - trema je bila velika. Nisam izrekao sve što sam planirao, zamuckivao sam, žurio, bio nedovoljno razgovijetan.

Kakav je to osjećaj biti najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj?

Uh, koje pitanje!? Najpoznatiji? Hm, pokraj živuće legende mr. sc. Sijerkovića? No, dobro, jedan od poznatijih svakako. A i nema nas odviše. Drago mi je što radim posao koji volim i što pomažem ljudima. Trudim se djelovati u cilju javnog dobra.

Kaže da mu je drago što radi posao koji voli i što pomaže ljudima

Kaže da mu je drago što radi posao koji voli i što pomaže ljudima

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Je li vaša kći zainteresirana za prognozu i kako se odnosi prema vašem poslu?

Da, zainteresirana je - kad joj se ne da pogledati emisije o vremenu na HRT-u ili aplikaciju HRT meteo na mobitelu – pita me za vrijeme za sutrašnji dan kako bi znala što odjenuti i obuti. Ponekad pita i za prognozu više dana unaprijed, kada planira aktivnosti na otvorenom. Posao – ponekad i ne primjećuje, a ponekad i trpi. Srećom, manje nego kada sam paralelno radio i u DHMZ-u i na HRT-u.

Koje svoje osobine prepoznajete u kćeri?

Uobičajene za njezinu osjetljivu životnu dob - tvrdoglavost, laganu 'prepametnost', pa i svojevrsnu drskost, ali srećom, i upornost, trud, multiaktivnost, svestranost.

Zoran Vakula sa suprugom Lavandom i kćeri Lunom

Zoran Vakula sa suprugom Lavandom i kćeri Lunom

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

Kakav ste vi bili kao tinejdžer dok ste odrastali u Pitomači? 

Kojekakav. No kad bolje promislim, mnoge aktivnosti kojima sam se nekada bavio ujedinio sam u sadašnji posao – bio sam aktivni član novinarske, recitatorske i glumačke grupe te javno nastupao na tada uobičajenim priredbama, dio njih i vodio; povremeno se javljao na Radio Viroviticu i Đurđevac kao dopisnik iz Pitomače – i to pripremao vijesti u stihu i rimi, pripremao i vodio kvizove znanja, sastavljao križaljke i rebuse, objavljivao svoje 'novine' pisane na pisaćem stroju u malom broju primjeraka, ovisno o kvaliteti indigo papira; pisao sam scenarije za filmove, neke čak i snimao i montirao, natjecao se iz matematike i biologije, trenirao košarku, stolni tenis, poslije kuglanje, bio ministrant u crkvi, organizirao rad omladine najprije u školi, poslije i u mjestu. 

Kako vi i supruga Lavanda odgajate kćer Lunu? Što vam je najvažnije prilikom odgoja?

Iskrenost, poštenje, upornost i snalažljivost.

Kako izgledaju trenuci vašeg odmora? Što vas opušta, u čemu uživate?

Druženje s obitelji i prijateljima. Najsretniji sam doma.

Uživa u druženju s obitelji i prijateljima, a najsretniji je, kaže, kad je doma

Uživa u druženju s obitelji i prijateljima, a najsretniji je, kaže, kad je doma

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo HRT

Djelujete mirno, staloženo. Što vas može izbaciti iz takta? U kojim situacijama povisite glas?

Moja kći još kao mala znala mi je prigovoriti da imam 'male živce', što se baš i ne slaže s mirnoćom i staloženošću iz pitanja. Ovisno o situaciji, a možda ponekad i o biometeorološkoj prognozi, smetaju mi nepoštenje, neiskrenost, bahatost, glupost. 

Živite li svoje najsretnije i najbolje godine?

Tko to može znati?! Zadovoljan sam. I zahvalan što mi je omogućeno ovo što uživam. Svjestan sam da može biti puno lošije, a i ne nadam se odviše da će biti još bolje.

Koje osobine najviše cijenite kod drugih?

Poštenje, iskrenost i trud. 

Kod drugih ljudi najviše cijeni poštenje, iskrenost i trud

Kod drugih ljudi najviše cijeni poštenje, iskrenost i trud

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo HRT

Kako se izvlačite iz neugodnih situacija?

S drugima – razgovorom, komunikacijom i smirivanjem stanja. Sam – potragom za objektivno najmanje lošim rješenjem, pa makar bilo i na moju štetu.

Kako ćete provesti božićne i novogodišnje blagdane? Hoće li to biti negdje vani ili u krugu obitelji?

Donedavno je tih dana obitelj bila na okupu, posebice na Badnjak i Božić, ili u Zagrebu ili u roditeljskoj kući u Pitomači. Na Silvestrovo je stanje promjenljivije, ovisno o raspoloženju, prijateljima, pri čemu posljednjih godina više nismo zajedno jer je kćerka sa svojim društvom.

Prognoza za Božić i Novu godinu? Ima li šanse za bijeli Božić?

Šansa postoji jer završava razdoblje južine i iznadprosječno topline, koje je ponegdje bilo čak i rekordno toplo. Na postaji Zagreb Maksimir, primjerice, srednja najviša temperatura zraka od 6. do 15. prosinca bila je čak 11,5 °C, kao nikada do sada u ovom dijelu prosinca od 1949. godine, kada su počela mjerenja. U posljednjem tjednu Adventa temperatura će biti oko prosječne za ovo doba godine, u mnogim mjestima vjerojatno čak i malo niža, pa se povećava vjerojatnost pahulja. No, za pouzdanije prognoze valja još pričekati, e kako se željni opjevanog 'Bijelog Božića' ili samo pahulja tijekom Badnje večeri ne bi osjećali prevarenima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!