U nekoliko jednostavnih crno-bijelih kadrova pojavio se Charlie Brown, a samo dva dana poslije stigao je i Snoopy. Nitko tada nije mogao naslutiti da će iz tih novinskih sličica izrasti jedan od najprepoznatljivijih svjetova popularne kulture.

Priča je zapravo počela nekoliko godina ranije. Schulz je od 1947. do 1950. u lokalnom St. Paul Pioneer Pressu objavljivao strip 'Li'l Folks', svojevrsnog prethodnika 'Peanutsa'. Upravo se ondje još 1948. prvi put pojavilo i ime Charlie Brown.

Nakon nekoliko odbijenica Schulz je svoj rad uspio prodati United Feature Syndicateu. No dogodilo se nešto što mu se nije osobito svidjelo – sindikat je strip preimenovao u 'Peanuts'.

Schulz taj naslov nikada nije zavolio. Ipak, upravo će pod tim imenom njegovi likovi osvojiti svijet.

Prvi mjesec donio mu je 90 dolara

Dana 2. listopada 1950. 'Peanuts' je debitirao u samo sedam novina, a Schulz je za prvi mjesec objavljivanja dobio 90 dolara.

Već dvije godine poslije strip se pojavljivao u više od 40 američkih novina, a objavljena je i prva zbirka. Do 1958. broj je narastao na 355 američkih i 40 stranih novina.

Do kraja Schulzovog života razmjeri su postali gotovo nevjerojatni: 1999. 'Peanuts' je izlazio u više od 2600 novina diljem svijeta, a prema podacima muzeja do tada je razvijeno više od 20.000 proizvoda povezanih s likovima iz stripa.

A sve je počelo s dječakom kojem baš ništa nije išlo od ruke. Charlie Brown nije bio snažan, osobito uspješan niti pretjerano samouvjeren. Upravo suprotno!

Bio je dječak koji gubi bejzbolske utakmice, kojem zmaj redovito završi u stablu i koji iznova pokušava šutnuti loptu iako mu Lucy svaki put izmakne pred nogom.

Schulz je dio vlastitih nesigurnosti pretočio u Charlieja. Smatrao je da se ljudi puno lakše mogu poistovjetiti s neuspjehom nego s neprestanim pobjeđivanjem. Smithsonian upravo tu prepoznaje jedan od razloga zbog kojih je Charlie Brown postao toliko univerzalan lik.

A onda se pojavio pas koji će mu gotovo ukrasti cijeli show.

Snoopy je stigao dva dana kasnije

Snoopyjev prvi službeni nastup dogodio se 4. listopada 1950., u trećem objavljenom stripu.

I bio je vrlo daleko od Snoopyja kakvog danas poznajemo.

U početku se ponašao poput običnog psa – hodao je na četiri noge, igrao se i nije imao čitav unutarnji svijet u kojem je čas pilot, čas pisac, čas student poznat kao Joe Cool. Schulz je godinama postupno razvijao njegovu osobnost. Sam je kasnije rekao da se Snoopy od svih likova razvijao najsporije te da ga je hodanje na dvije noge naposljetku pretvorilo u jednog od glavnih protagonista.

Pas koji je u početku bio tek simpatičan pratitelj postupno je prerastao granice vlastitog stripa.

Snoopyjeva mašta omogućila je Schulzu gotovo sve. Ležeći na krovu svoje crvene pseće kućice mogao je postati leteći as iz Prvog svjetskog rata i boriti se protiv Crvenog Baruna, pokušavati napisati veliki američki roman ili se pretvoriti u samouvjerenog Joea Coola.

A onda je izmišljeni pas doslovno stigao i do svemira.

Godine 1969. Charlie Brown i Snoopy postali su dio misije Apollo 10. Zapovjedni modul nosio je naziv Charlie Brown, a lunarni modul Snoopy. NASA i danas koristi lik Snoopyja kroz Silver Snoopy Award, priznanje povezano s iznimnim doprinosima sigurnosti ljudskih svemirskih letova.

Teško je zamisliti veći put za psa koji se 1950. pojavio u trećem novinskom stripu. 'Peanuts' se nije zadržao na novinskom papiru.

Godine 1965. emitiran je animirani specijal 'A Charlie Brown Christmas', koji će osvojiti Emmy i Peabody te postati jedan od najpoznatijih američkih božićnih televizijskih klasika. Slijedili su drugi televizijski specijali, filmovi, knjige, kazališne predstave i bezbroj proizvoda.

Likovi su pritom ostali neobično jednostavni. Charlie Brown, Snoopy, Lucy, Linus, Schroeder, Sally, Peppermint Patty, Marcie, Franklin, Pigpen i Woodstock bavili su se stvarima koje nisu zastarjele zajedno s novinama u kojima su nastali – prijateljstvom, usamljenošću, zaljubljenošću, strahovima, neuspjesima i malim životnim pobjedama.

Schulz je 'Peanuts' crtao gotovo 50 godina. Za to vrijeme nastalo je 17.897 stripova, a Smithsonian ističe da ih je sve crtao sam. Kada se zbog zdravstvenih problema krajem 1999. povukao, nije želio da netko drugi nastavi stvarati nove nastavke.

Posljednji dnevni strip objavljen je 3. siječnja 2000. Charles M. Schulz umro je 12. veljače iste godine u dobi od 77 godina. Posljednji nedjeljni 'Peanuts' izašao je već sljedećeg dana, 13. veljače 2000.

No priča koju je započeo pola stoljeća ranije nije završila. 'Peanuts' se i danas objavljuje u novinama i digitalno, nastaju nove animirane serije, izložbe i suradnje, a Snoopy se posljednjih godina ponovno nametnuo i kao modna i pop-kulturna ikona. Nedavna njujorška izložba bila je posvećena upravo njegovu utjecaju na modu i umjetnost, uz suradnje s imenima poput Adidasa, Coacha i Levi'sa. Peanuts

Kada je 2. listopada 1950. prvi 'Peanuts' stigao u sedam novina, ništa nije upućivalo na to da počinje priča koja će trajati desetljećima.

A ponajmanje da će mali crno-bijeli pas, koji se dva dana kasnije pojavio gotovo usputno, jednoga dana postati poznatiji od većine stvarnih zvijezda.