Izvršni urednik Matt Murray najavio je 'široko strateško resetiranje', što je rezultiralo ukidanjem oko 30 posto radnih mjesta, odnosno više od 300 novinara. Iako su brojke same po sebi zastrašujuće, ono što je zapravo uzdrmalo medijski svijet jest tko je i što je točno 'odrezano'. Odluka vlasnika Jeffa Bezosa da radikalno promijeni smjer lista znači da Washington Post kakav smo poznavali, globalni medijski autoritet sa snažnim lokalnim i specijaliziranim izvještavanjem, prestaje postojati.

Od 'spasitelja' do 'kukavice': Kako je Bezos promijenio ploču

Kada je 2013. godine Bezos, osnivač Amazona, kupio Washington Post za 250 milijuna dolara, u redakciji je dočekan s opreznim optimizmom, pa čak i euforijom. Obećavao je dugoročnu viziju, financijsku stabilnost i korištenje tehnologije da bi uveo novinarstvo u novo zlatno doba. I godinama se činilo da to funkcionira – redakcija se širila, a Post je ponovno postao profitabilan.

No s vremenom je entuzijazam četvrtog najbogatijeg čovjeka na svijetu počeo kopnjeti, a strateški smjer se počeo gubiti u financijskim gubicima.

Prijelomni trenutak, koji je mnogima bio jasan znak da se sprema katastrofa, dogodio se uoči američkih predsjedničkih izbora krajem 2024. godine. Tada je Bezos osobno intervenirao i blokirao odluku uredništva da javno podrži Kamalu Harris, prekinuvši desetljećima dugu tradiciju lista. Taj potez, koji je bivši urednik Marty Baron nazvao 'kukavičlukom' i očitim podilaženjem Donaldu Trumpu u strahu od osvete, izazvao je egzodus čitatelja – u samo nekoliko dana otkazano je više od 200.000 pretplata.

Danas, nepune dvije godine kasnije, postaje jasno da to nije bio izolirani incident, već početak kraja ambicije da Washington Post bude glas savjesti nacije. Umjesto podrške i ulaganja, Bezos sada nudi 'strateško resetiranje' – eufemizam za brutalno rezanje troškova i odustajanje od globalne relevantnosti.

'Morat ću naučiti čitati novine ispočetka'

Možda najsnažniji simbol da je došao kraj jedne ere iznio je Don Graham, bivši izdavač čija je obitelj vodila Washington Post punih 80 godina, pretvorivši lokalni list u svjetskog giganta koji je srušio Nixona. Graham je na društvenim mrežama objavio dirljivu posvetu ugašenoj sportskoj rubrici, koju je i sam uređivao prije nego što je naslijedio svoju majku, legendarnu Katharine Graham, a ona je vodila list kroz najteže trenutke u povijesti, prkoseći Nixonovoj administraciji tijekom afere Watergate. Unatoč brutalnim prijetnjama gašenjem novina, čvrsto je stala iza svojih novinara Woodwarda i Bernsteina, čije je otkriće na kraju dovelo do ostavke američkog predsjednika i zauvijek upisalo Post u povijest.

'Morat ću naučiti čitati novine na novi način jer sam sa sportskom stranicom počinjao još od kasnih 1940-ih', napisao je Graham, ne krijući tugu.

Prisjetio se da je ta rubrika bila više od igre – bila je dom divova poput Shirleyja Povicha i Thomasa Boswella.

'Sportska rubrika Washington Posta bila je dio mog života sedam desetljeća. Nedostajat će mi', zaključio je Graham, čije su riječi odjeknule kao posljednji pozdrav novinarstvu kakvo se nekad cijenilo.

'Masakr' sporta u najgore vrijeme

A gašenje te legendarne rubrike dogodilo se u trenutku koji se čini gotovo bizarnim – samo nekoliko dana prije Super Bowla i Zimskih olimpijskih igara u Italiji.

Srezan budžet i otkazi doveli su do apsurdnih situacija. Dugogodišnji novinar Les Carpenter otputovao je u Italiju da bi izvještavao sa Zimskih olimpijskih igara, znajući da će vjerojatno dobiti otkaz čim sleti. To se i dogodilo – dok je bio na terenu, njegovo je radno mjesto ukinuto. Unatoč tome, Carpenter je izjavio da će nastaviti slati izvještaje 'iz osjećaja dužnosti prema čitateljima', iako ga je vlastita kuća napustila.

Umjesto autorskih tekstova, analiza i reportaža s terena, Washington Post sada će se oslanjati na agencijske vijesti, što se vidjelo već u srijedu, kada je velika razmjena Anthonyja Davisa u NBA-u popraćena suhoparnim tekstom Associated Pressa.

Novinari dobili otkaze dok su bili usred ratne zone

Jedna od najvećih žrtava nove strategije je vanjskopolitička rubrika. U trenutku u kojem svijet potresaju sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, Post je povukao potez koji mnogi smatraju neshvatljivim – otpustio je dopisnike upravo iz tih regija.

'Upravo sam dobila otkaz u Washington Postu usred ratne zone. Nemam riječi. Slomljena sam', napisala je potresena dopisnica iz Ukrajine, Lizzie Johnson.

Sječa se nastavila gašenjem dopisništava u Kairu i New Delhiju, a otpušten je i urednik za Aziju. Novinari koji su ostali u redakciji u nevjerici se pitaju pretvara li se jedan od najutjecajnijih svjetskih listova u usko specijalizirani bilten.

'Jesmo li mi globalna novinska organizacija ili sada samo želimo biti Politico', zapitao se anonimno jedan od otpuštenih reportera, aludirajući na sužavanje fokusa isključivo na politiku i biznis.

Kraj kontrole tehnoloških divova

Osim povlačenja iz svijeta, drastično je pogođen tim koji je pokrivao Silicijsku dolinu i tehnološki sektor. Simbolično, otkaz je dobila i Caroline O’Donovan, novinarka čiji je specifičan zadatak bio pratiti i pozivati na odgovornost Amazon – tvrtku u vlasništvu samog Bezosa.

Tehnološki kolumnist Geoffrey Fowler potvrdio je da je zatvorena većina ureda u San Franciscu.

'Jasno je da Post drastično smanjuje svoju predanost izvještavanju iz Silicijske doline i pozivanju tehnološkog sektora na odgovornost, što je uznemirujuće', izjavio je jedan od izvora iz redakcije.

Bijes legendi i šutnja vlasnika

Reakcije na ovaj potez bile su burne. Marty Baron, legendarni bivši urednik pod čijim je vodstvom Post doživio renesansu, nazvao je ovo jednim od 'najmračnijih dana' u povijesti novina, optuživši Bezosa za 'uništavanje brenda'. Sindikat zaposlenika (The Washington Post Guild) otišao je i korak dalje, izravno prozvavši vlasnika.

'Ako Jeff Bezos više nije voljan ulagati u misiju koja je generacijama definirala ovaj list... onda Post zaslužuje upravitelja koji to hoće', stoji u njihovom oštrom priopćenju. Mnogi otpuštanja vide i kao ideološki zaokret, posebice nakon što je novinar Emmanuel Felton, koji je pratio teme rase i etniciteta, izjavio da je njegova pozicija ukinuta unatoč podacima da takve teme privlače pretplatnike, zaključivši da je riječ o 'ideološkoj, a ne financijskoj odluci'.

Dok uprava tvrdi da su ovi bolni rezovi nužni za financijsku održivost i fokusiranje na 'osnovne teme' poput nacionalne politike, biznisa i zdravlja, u redakciji koja je desetljećima bila sinonim za novinarsku izvrsnost vlada osjećaj da je došao kraj jedne ere. A Bezos, četvrti najbogatiji čovjek na svijetu, o svemu – šuti.

U svjetlu gašenja dopisništava u zonama sukoba i smanjenja kontroliranja moćnika, čuveni moto lista koji stoji ispod zaglavlja od 2017. godine – 'Demokracija umire u tami' (Democracy Dies in Darkness) – danas mnogima zvuči mračnije nego ikada prije.