Vijest o smrti norveškog kralja Haralda V. odjeknula je među europskim kraljevskim obiteljima, a među prvima se od dugogodišnjeg monarha oprostio britanski kralj Charles III
U osobnoj i emotivnoj poruci prisjetio se Haralda ne samo kao kralja koji je više od tri desetljeća služio svojoj zemlji nego i kao dragog rođaka i prijatelja.
Kralj Harald V. preminuo je u petak, 28. kolovoza, u 89. godini u Sveučilišnoj bolnici Rikshospitalet u Oslu. Norveški dvor objavio je da je umro mirno u 6.35 sati, nakon što je posljednjih godina imao niz zdravstvenih problema. Njegovom smrću prijestolje je automatski preuzeo sin Haakon, koji je postao kralj Haakon VIII.
Charles je u poruci objavljenoj nakon Haraldove smrti napisao da su on i kraljica Camilla s dubokom tugom primili vijest o odlasku njegova 'dragoga rođaka'. Posebno je istaknuo Haraldovu 35-godišnju vladavinu i način na koji je vodio Norvešku kroz desetljeća velikih promjena.
Britanski kralj opisao ga je kao čovjeka kojeg su krasili toplina, skromnost, suosjećanje i snažan osjećaj dužnosti. Naglasio je i da će ga njegova obitelj pamtiti kao iznimno voljenog člana obitelji i prijatelja.
Posebna veza britanske i norveške kraljevske obitelji
Charles se osvrnuo i na dugogodišnje veze dviju zemalja i njihovih kraljevskih obitelji. Podsjetio je da je Velika Britanija bila među prvim državama koje su 1905. priznale norvešku neovisnost i uspostavile diplomatske odnose s Norveškom, a veze su dodatno učvršćene tijekom Drugog svjetskog rata.
'Kraljica i ja upućujemo najdublju i najiskreniju sućut kraljici Sonji i cijeloj njezinoj obitelji', poručio je Charles, dodavši da Velika Britanija dijeli tugu norveškog naroda zbog ovog velikog gubitka.
Bliskost kraljevskih kuća
Charlesove riječi imaju dodatnu težinu kada se zna koliko su britanska i norveška kraljevska obitelj bliske. Njihove veze sežu generacijama unatrag, a Charles i Harald bili su i rođaci – zajednički preci bili su im britanski kralj Edward VII. i kraljica Alexandra. Haraldova baka, norveška kraljica Maud, bila je kći Edwarda VII. i sestra Charlesova pradjeda, kralja Georgea V.
Bliskost dviju obitelji dodatno je učvršćena tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon njemačke okupacije Norveške Haraldov djed, kralj Haakon VII., i njegov otac, tadašnji prijestolonasljednik Olav, živjeli su u egzilu u Velikoj Britaniji. Upravo je kralj Haakon imao posebno mjesto i u obitelji pokojne kraljice Elizabete II. Ona ga je od milja zvala 'Uncle Charles' jer se prije dolaska na norveško prijestolje zvao princ Carl od Danske. Prema norveškom kraljevskom dvoru, bio joj je omiljeni ujak, a postoji i obiteljska predaja da je upravo po njemu svom prvom sinu dala ime Charles.
Harald i Sonja tijekom desetljeća održavali su bliske kontakte s britanskim rođacima, a od Haraldova dolaska na prijestolje 1991. redovito su privatno posjećivali Veliku Britaniju. I Charles i Camilla bili su njihovi gosti u Norveškoj. Tijekom službenog posjeta 2012. Harald ih je na svečanoj večeri dočekao riječima 'dragi Charles i Camilla' te naglasio da Britanija i Norveška nisu samo prijateljske zemlje, nego i obitelj.
Zato ne čudi što je Charles u oproštajnoj poruci Haralda opisao istodobno kao rođaka i prijatelja. Prisjećajući se njegove 35-godišnje vladavine, istaknuo je njegovu toplinu, skromnost, suosjećanje i osjećaj dužnosti te naglasio da cijela njegova obitelj tuguje za čovjekom koji im je bio mnogo više od kolege monarha.
U znak poštovanja prema preminulom norveškom kralju zastave na Buckinghamskoj palači, Clarence Houseu, dvorcu Windsor i palači Holyroodhouse spuštene su na pola koplja.
Smrt Haralda V. tako nije označila samo kraj jedne od najdužih suvremenih vladavina u Norveškoj. Brojne druge osobne poruke europskih monarha pokazale su koliko su iza službenih državničkih odnosa postojale i desetljećima građene obiteljske veze i prijateljstva.
Harald je na norveškom prijestolju proveo više od 35 godina, a njegovom smrću započela je nova era norveške monarhije – ona kralja Haakona VIII.