KOPIRANJE NA EUROSONGU i šire

Kad pjesma zvuči poznato: Gdje prestaje inspiracija, a počinje krađa?

03.04.2018 u 13:48

Bionic
Reading

U svijetu umjetnosti nije neuobičajeno nalaziti sličnosti među djelima različitih autora, a osobito je to izraženo u glazbi. Jedni tvrde kako autori u nedostatku inspiracije kopiraju rad svojih kolega, neki drže da je u 21. stoljeću nemoguće napraviti nešto originalno te da je neizbježno određeno 'preklapanje' melodija. Najnoviji primjer koji posljednjih dana podiže prašinu je pjesma 'Crazy' naše predstavnice na Eurosongu Franke Batelić, koju ju je za plagijat optužio rumunjski reper Guez. No i prije Franke bilo je više slučajeva optužbi za (navodno) plagiranje

Šezdesetih godina mnogi pjevači bivše države obrađivali su talijanske pjesme ili francuske šansone. Ipak, redovno su potpisivali autore originalne glazbe. Tijekom osamdesetih se uvriježio trend obrađivanja stranih pjesama, ali bez navođenja autora. Tada se prvi put moglo čuti za plagijate u domaćoj glazbi.

Plagiranje, copy/paste, posudba, uzori ili pak nešto drugo česti su pojmovi kada se neki domaći izvođač usporedi s vidljivo sličnim pandanom na inozemnoj sceni. O brojnim slučajevima plagiranja domaćih autora već se godinama raspravlja po forumima, a samo za jedan, i to za kopiranje domaćeg autora, donesena je pravomoćna presuda. Riječ je o slučaju kad je skladatelj pjesme 'Dalmatinka mala' Ivica Bašić tužio splitskog hitmejkera Tončija Huljića jer je u njegovoj pjesmi 'Da me 'oće Stipe', koju je izvodila Renata Končić Minea, prepoznao sličnosti sa svojom skladbom. Godine 2011. pravomoćnom odlukom Županijski sud u Splitu odlučio je da Huljić mora platiti 110 tisuća kuna zbog plagiranja Bašićeva refrena.

Zbog optužbe da je plagirao skladbu 'K’o mirisni pupoljci' Karlovčanke Vesne Žagar, čije je melodijske linije koristio u pjesmi 'Neka mi ne svane', kojom je Danijela Martinović predstavljala Hrvatsku na Eurosongu u Irskoj, na sudu je završio i Petar Grašo. Vesna Žagar u optužnom je prijedlogu navela kako je 1996. godine Huljić od Žarka Černjula dobio audiokasetu s njezinim skladbama, a Grašo se, tvrdila je, u priču uključio dvije godine poslije, kada je kao autor skladbe 'Neka mi ne svane' u dogovoru s Huljićem u refrenu te pjesme koristio notne materijale sporne skladbe.

Vesna Žagar dobila je spor na Trgovačkom sudu, no kazneni postupak završio je neslavno i Grašo i Huljić su optuženi za plagiranje. Spis je zaprimljen na Općinskom sudu u Splitu početkom 2001. godine, a krajem 2003. sazvana je glavna rasprava koju tijekom te i sljedeće godine nadležni sudac nije uspio održati zbog nedolaska optuženih. Krajem 2004. godine predmet je pao u zastaru.

Za plagiranje pjesme 'You Are the Only One' bio je optužen i pjevač Ivan Mikulić, koji je 2004. godine predstavljao Hrvatsku na Eurosongu u Istanbulu. Stanoviti Ralf Dahmen optužio je Mikulića za plagiranje njegove pjesme. Nijemac je tvrdio da je Mikulićeva pjesma plagijat njegove (kojoj nije naveo naslov), prvi put objavljene 1994. za češko tržište na etiketi Jero Music te tri godine kasnije u Njemačkoj.

Pozivajući se na švedske medije, pojedini su hrvatski mediji pisali i da je pjesma 'Lighthouse' Nine Kraljić, kojom je predstavljala Hrvatsku na Eurosongu 2016., plagijat hita 'Uncover' švedske pjevačice Zare Larsson. Stručno povjerenstvo HRT-a ustvrdilo je da su u dvjema pjesmama identična dva takta, a po definiciji plagijata minimalno četiri takta moraju biti ista da bi on uopće došao u obzir za razmatranje.

  • +7
Nina Kraljić Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

ZAMP savjetuje: Što ako vam ukradu pjesmu

Pitanje plagiranja spada u povredu individualnih prava autora koja se ne ostvaruju i ne štite kroz sustav za kolektivno ostvarivanje prava, kažu u HDS ZAMP-u, organizaciji koja štiti prava autora. Dodaju da je na autoru odluka hoće li uopće i kako reagirati u slučaju takve povrede, pa ta pitanja autori rješavaju sami između sebe ili putem suda. Ukoliko se u ZAMP-ov odjel članstva ipak javi osoba koja smatra da joj je djelo ukradeno, kolege su joj u mogućnosti pojasniti odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, u skladu s kojima je autor u mogućnosti individualno potraživati svoja prava. U slučaju pokretanja spora vezanog uz ovakve povrede prava, odmah po zaprimljenoj dokumentaciji o pokretanju spora stopiramo sve isplate za sporno djelo do konačne pravomoćne sudske odluke, rekli su nam iz ZAMP-a.