Silicijska dolina i stari Hollywood na rubu su otvorenog rata za svaku sekundu vašeg slobodnog vremena. Dok tehnološki divovi poput Mete i Amazona agresivno otimaju televizijske ekrane, tradicionalni studiji vuku poteze očajnika kako bi preživjeli nadolazeći potop
Granice između onih koji stvaraju sadržaj i onih koji drže platforme više ne postoje. YouTube i Instagram prerasli su ekrane pametnih telefona i ciljaju ravno u naše dnevne boravke, tjerajući medijske gigante na panična udruživanja teška stotine milijardi dolara. Kada u tu jednadžbu ubacite i umjetnu inteligenciju te tihu cenzuru korporacija, jasno je da autorska sloboda visi o niti.
Dnevni boravak postaje glavna bojišnica
Prema najnovijim mjerenjima agencije Nielsen, YouTube uvjerljivo dominira vremenom provedenim pred televizorima. Dok donedavni vladar Netflix primjetno stagnira, a ostali streaming servisi doslovno skupljaju mrvice, YouTubeov rast na velikim ekranima nezaustavljivo ubrzava, a s više od 60 milijardi dolara prihoda u prošloj godini, pretvorili su se u najveću medijsku kompaniju na svijetu.
Ni Meta ne planira ostati sa strane, a njihovi kratki videoformati na Instagramu i Facebooku već donose nevjerojatnih 50 milijardi dolara od oglašavanja, što je više nego Paramount, Warner Bros. i NBCUniversal zajedno. A sada žele i vaš kauč! Instagram je naime počeo testirati dugi, horizontalni video za televizijske aplikacije, a dogovor sa Samsungom o ugradnji te aplikacije u nove televizore samo potvrđuje njihovu agresivnu ambiciju, piše The Hollywood Reporter.
Medijski divovi poput Disneyja i Paramounta već su nepovratno izgubili bitku za pažnju na pametnim telefonima, stoga si ne smiju dopustiti poraz pred najvećim ekranom u kući. Za stari Hollywood matematika je okrutna: svaka minuta koju publika provede gledajući omiljenog kreatora na YouTubeu ili Instagramu izravno se krade od visokobudžetnih serija na koje su utukli milijune.
Megaposlovi kao slamka spasa
Kako uopće uzvratiti udarac ekipi koja drži gotovo cijeli internet u šaci? Tradicionalni igrači nemaju izbora nego tražiti spas u golemim spajanjima kako bi dobili na masi. Foxova kupnja platforme Roku, posao težak 22 milijarde dolara, preko noći mijenja pravila igre pa Fox više nije samo proizvođač sadržaja, nego vratar koji kontrolira pristup ekranima. Odjednom Netflix, Amazon i Disney trebaju Foxa kao partnera da bi uopće došli do publike.
Sport uživo: Posljednja utvrda pada u ruke milijardera
Ako postoji jedan adut koji tradicionalne medijske kuće još uvijek drži iznad vode, to su sportski prijenosi uživo, jedini preostali format koji garantira višemilijunsku publiku u stvarnom vremenu. No, Silicijska dolina i tu je krenula u brutalnu ofenzivu. Apple je već preuzeo globalna prava za američku nogometnu ligu (MLS), Amazon Prime agresivno grabi prava za NFL i NBA, dok je YouTube iskrcao milijarde za ekskluzivni NFL Sunday Ticket. Tradicionalne televizijske mreže upravo gube svoj najunosniji mamac za oglašivače.
Istu obrambenu logiku prati i gigantsko spajanje Paramount Skydancea i Warner Bros. Discoveryja, posao od pomalo nestvarnih 111 milijardi dolara. Računica je jasna: stvoriti medijskog diva sposobnog parirati i najvećima poput Netflixa i Disyney+. Ironija je, međutim, u tome što čak i te poslove potiho osiguravaju tehnološki milijarderi. Larry Ellison taj je posao financirao novcem od Oraclea, što samo dokazuje koliko je Hollywood postao ovisan o tuđim džepovima. Stari igrači uče na teži način, pa je Disney tako nedavno gurnuo milijarde kreatorima videoigre 'Fortnite', potpuno svjestan da borba za slobodno vrijeme odavno nadilazi filmove i serije.
Moć algoritma
Tehnološki moćnici možda imaju neograničen kapital, ali njihov odnos prema kreativcima i slobodi govora priča je za sebe. Iako se čelnici iz Silicijske doline obožavaju predstavljati kao apsolutisti slobode govora, praksa pokazuje potpuno drugačiju sliku.
Tko zapravo zarađuje? Industrija videoigara gazi sve pred sobom
Dok se stari Hollywood i Silicijska dolina tuku oko televizijskih serija i filmova, prava se zarada zapravo vrti negdje drugdje. Industrija videoigara danas generira više prihoda nego filmska i glazbena industrija zajedno. Tehnološki divovi poput Microsofta, koji je nedavno progutao Activision Blizzard za gotovo 70 milijardi dolara, odavno su shvatili da mlađe generacije ne žele samo pasivno sjediti i gledati sadržaj. već u njemu sudjelovati. Dok se filmski studiji bore za pretplatnike na streaming platformama, pravi rat za pažnju i novčanike publike već je napola dobiven na konzolama i računalima.
Amazon MGM nedavno je hladno obustavio produkciju filma o šefu OpenAI-ja, Samu Altmanu, ostavivši gotovo dovršen projekt bez distribucije. Slučajnost ili ne, Amazon je baš tada potpisao višemilijunski ugovor s tim istim OpenAI-jem. Brisanje nepodobnih tema nije novost; Apple je isto tako naglo prekrižio Jona Stewarta zbog njegovih oštrih stavova o Kini i umjetnoj inteligenciji. Kada dodamo desetke milijuna dolara koje Google masivno upumpava u cijenjene studije poput A24 za razvoj novih alata, postaje kristalno jasno da korporativni interesi već sada diktiraju ono što uopće smijemo gledati.
Kreativci stoga s pravom strahuju da će njihov rad uskoro potopiti generički sadržaj bez duše. Budućnost industrije zabave očito više ne ovisi o genijalnom scenariju, već o tome tko drži prst na prekidaču platforme koja će ga prikazati. A bitka je tek počela...