Umjesto toga, Vatikan, najmanja neovisna država na svijetu, osigurava sve papine potrebe – od smještaja i hrane do putovanja, zdravstvene skrbi i sigurnosti.

Zapravo, papa Franjo, prethodnik Lava XIV., poznat po svom skromnom i jednostavnom načinu života, aktivno je odbijao bilo kakav oblik osobnog prihoda tijekom vremena koje je proveo kao poglavar Crkve, od 2013. do 2025.

Iako tehnički papa može imati pravo na skromnu plaću, procijenjenu na oko 2500 eura mjesečno, njegova odluka odražava onu njegova imenjaka, sv. Franje Asiškog, što se odnosi na predanost jednostavnosti i brizi za siromašne.

Bez raskošnih plaća

Za prethodne pape također nije poznato da su primali raskošne plaće. Umjesto toga, Vatikan im plaća sve životne troškove. Smješteni su tradicionalno u raskošnoj Apostolskoj palači, iako je primjerice papa Franjo odlučio ostati u jednostavnijem gostinjskom Domu sv. Marte.

Iako papa ne prima plaću, daleko je od siromaštva. Procjene vrijednosti onoga čime je raspolagao Franjo, što uključuje pristup sredstvima i uslugama koje financira Vatikan, kretale su se oko 14 milijuna eura. Papa ima pristup floti vozila, službenim rezidencijama i velikodušnom iznosu za dobrotvorne donacije, kao kad je Franjo dao 200.000 eura zatvorenicima rimskog zatvora.

Ipak, ovi resursi nisu za osobno uživanje. Od papa se očekuje da održavaju duhovno upravljanje, a ne financijsku dobit. Zapravo, ova uloga dolazi s doživotnim odgovornostima – čak i nakon umirovljenja, kao što se vidjelo u slučaju pape Benedikta XVI., a koji je živio u Vatikanu do svoje smrti 2022. godine.

Sam Vatikan oslanja se na složenu mješavinu donacija, povrata ulaganja i prihoda od turizma, posebice Vatikanskih muzeja.

Jedan od njegovih najpoznatijih izvora prihoda je tzv. Petrov novčić - godišnja kolekcija koja generira približno 23 milijuna eura godišnje. Najveći doprinosi dolaze iz Sjedinjenih Država, Njemačke i Italije. Ali dok bi vatikanska reputacija mogla sugerirati vrtoglavu zaradu, financijska situacija bila im je sve samo ne stabilna.

Kao odgovor na kontinuirane financijske brige, pogoršane pandemijom, papa Franjo je 2021. godine proveo opsežno smanjenje plaća. Kardinalima, koji su prethodno zarađivali između 4000 i 5500 eura mjesečno, primanja su smanjena za 10 posto.

Biskupi sada primaju oko 3000 eura mjesečno, a obični svećenici u Rimu u prosjeku samo 1200 eura.

Redovnici i časne sestre, koji često polažu zavjete siromaštva, općenito ne primaju nikakvu plaću osim ako ne obnašaju administrativne položaje unutar Crkve.

Inače, papa Franjo je krenuo okončati i tradiciju nuđenja subvencioniranih vatikanskih stanova višem svećenstvu, što je također pokušaj da se troškovi stave pod kontrolu te demonstrira njegova predanost transparentnosti i pravednosti.