UN-ov klimatski summit COP30 je zakazan za idući ponedjeljak i oči cijelog svijeta su uprte svjetske vođe koji bi trebali spriječiti katastrofične posljedice klimatskih promjena. No, dalek je put od obećanja do akcije, a upravo na to upozorava najpoznatija ekološka aktivistička organizacija, Greenpeace.

Upozoravajući da je 2025. godina na putu da osvoji titule jedne od najvrućijih godina u povijesti, pozvali su svjetske vlade na realiziraju ambiciozne šumske i klimatske agende koje će ljude, pravdu i planet staviti na prvo mjesto.

‘COP30 mora donijeti preokret koji će ujediniti klimatsku i šumsku akciju. Od Belema (gradu gdje se odvija summit, op.a) prema svijetu, nastaviti ćemo se zalagati za živi planet gdje pravda, bioraznolikost i klimatska stabilnost pobjeđuju. Granica je 1.5 stupnjeva, ne smijemo je prijeći’, rekli su iz Greenpeaca.

Konkretno, pred svjetske vlade su iznijeli četiri zahtjeva.

#1 Globalni šumski plan

Tako Greenpeace zahtjeva da se uništenje šuma i kolaps ekosustava zaustavi kroz osmišljavanje i provedbu Svjetskog akcijskog plana za šume. Očekuju da se donese najkasnije do 2030. godine te u njemu očekuju da vlade u potpunosti zabrane deforestaciju, uz potpunu zaštitu teritorija na kojima živ domorodočka plemena.

‘Industrijska agrikultura, rudarenje i sječa drveća i dalje dovode uništenje do zabrinjavajućih stopa. Tvrtke, pout mesnog giganta JBS-a moraju preuzeti odgovornost za gubitak šuma koji je vezan uz njihove lance nabave. Financijske institucije koje financiraju ove industrije također trebaju dobiti regulacije zbog kojih bi prestale financirati destrukciju’, poručili su iz Greenpeacea.

Dodali su i da je zaštita i obnova šuma ‘jedan od najefikasnijih i pristupačnih načina za smanjenje emisija, zaštitu bioraznolikosti’ o kojoj ovisi budućnost u kojoj se može živjeti.

#2 Sveobuhvatan odgovor na cilj od 1.5 stupnjeva

Greenpeace upozorava da su upravo fosilna goriva glavni uzrok klimatske krize te su podsjetili da je UNEP u svojem najnovijem izvjeću naveo da trenutna obćanja nisu dovoljna za smanjenje prosječne svjetske temperature.

Čelnicima naftnih i plinskih tvrtki zamjeraju da imaju štetan utjecaj na pregovore te time sprječavaju stvarna rješenja.

‘Odbijamo lažna rješenja kao što su ugljična hvatanja i spremanje i pravne rupe koje omogućuju zagađivačima odgađanje stvarnog smanjenja emisija. Prava rješenja već postoje i tranzicija prema čistoj energiji napreduje (…) jedini način da se ostvari limit temperature od 1,5 stupnja je kroz duboke i brze redukcije’, navode ekološki aktivisti.

#3 Neka zagađivači plate

Zajednice na prvoj liniji klimatske krize pate, a glavni zagađivači i dalje profitiraju, upozorava Greenpeace navodeći da svjetske vlade moraju unijeti veće poreze na bogataše i tvrtke koje onečišćuju okoliš. Potom bi te novce trebalo ulagati u obnavljanje prirode i klimatska rješenja.

Istaknuli su i da fond oko kojeg su se složili čelnici na summitu COP28 još nije u potpunosti oživio te su istaknuli da je klimatska pravda pitanje poštenja i preživljavanja, a ne dobrotvornosti.

‘Novca ima. Mali porezi na samo sedam najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija bi moglo povećati UN-ov fond za gubitak i štete za više od 2000 posto i pomoći u bori protiv posljedica ekstremnih meteoroloških neprilika. Pošteni porez na ekstremno bogatstvo milijardera bi moglo financirati prevenciju od poplava, čisti zrak, zelene gradove, priuštivo stanovanje zaštitu prirode’, predlažu u Greenpeaceu.

#4 Zaštita domorodaca, ali i zaštitnika okoliša

Greenpeace ističe da domorodačke zajednice, kao i ekološki aktivisti brane šume, rijeke i druga područja od eksploatacije. No, pritom sami sebe izlažu velikom osobnom riziku. Poruka aktivista je jasna: trebaju zaštitu.

‘Domorodačko vodstvo je ključno za održavanje šuma te bioraznolikosti i klime na planeti. Prepoznavanje i zaštita prava domorodaca na njihovu zemlju, znanje i stručnost su ključni. Greenpeace će raditi zajedno s domorodačkim vođama na COP30 kako bi pozvali a snažniju zaštitu od nasilja i progona’, zaključili su iz Greenpeacea ususret summita.

Autor: Ivor Kruljac, Foto: Antonio Lacerda / EPA