Globalna studija analizirala je osam milijuna digitalnih biljnih uzoraka prikupljenih tijekom jednog stoljeća i otkrila kako se cvjetanje pomaknulo u prosjeku za 2,5 dana po desetljeću. Kako ističu znanstvenici iz Kraljevskog botaničkog vrta u Kewu, ovaj poremećaj predstavlja kritičnu prijetnju osjetljivim odnosima između biljaka i njihovih oprašivača.

Znanstvenici su obučili model umjetne inteligencije za klasifikaciju slika prema prisutnosti ili odsutnosti cvijeća, primjenjujući ga na osam milijuna primjeraka među 200 000 vrsta. To je otkrilo ne samo prosječni pomak od 2,5 dana po desetljeću tijekom stoljeća, već i regionalne varijacije, s većim promjenama uočenim u tropskim područjima.

Umjetna inteligencija koju su iskoristili, samo je jedna o niza novih tehnologija koje se primjenjuju u očuvanju i analizi golemih zbiraka, ali i za izradu izvješća znanstvenog tima s Kewa pod nazivom 'Stanje biljaka i gljiva u svijetu'.

Izvješće sadrži ozbiljno upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na biljni i svijet gljiva. Naime, trenutačno je manje od petine biljaka i samo 0,6 posto gljiva procijenjeno da se nalazi u riziku od umiranja. Istovremeno oko 100 tisuća biljnih vrsta i dva milijuna vrsta gljiva još uvijek je neotkriveno.

Unatoč ovim alarmantnim brojkama, Kewovo izvješće nosi poruku nade, ističući transformativnu moć umjetne inteligencije, digitalizacije i drugih tehnologija.

'Možemo koristiti digitalnu imovinu, umjetnu inteligenciju i druge tehnologije kako bismo doista iskoristili informacije zaključane u mnogim od ovih primjeraka koji su ovdje stoljećima i koristili ih za unapređenje znanosti i očuvanja prirode na globalnoj razini. Ove digitalizirane informacije možemo koristiti za otkrivanje novih vrsta, a također, i za otkrivanje vrsta koje su izumrle ili je vjerojatno da su izumrle. Možemo pratiti promjene u vezi s klimatskim promjenama, a također možemo otključati informacije u tim zbirkama na način koji je mnogo pravedniji i dostupan svima, bilo gdje besplatno', ističe Alexandre Antonelli, izvršni direktor znanosti na Kewu.

Stoga iz Kewa pozivaju i druge botaničke vrtove i zbirke diljem svijeta, da digitaliziraju svoje arhive i zbirke te omoguće drugim znanstvenicima pristup tim materijalima, kako bi zajedno pridonijeli boljem razumijevanju bioraznolikosti i kako ju zaštititi.

'Suočeni smo s toliko toga za napraviti i vrijeme istječe za mnoge vrste, ali digitalizacija i novi alati mogu nam pomoći da radimo zajedno, otključavajući novo doba znanstvenih otkrića. Sada možemo raditi brže, razumjeti više i razbiti stare predrasude. Svaki dio znanja koji otkrijemo daje biljkama i gljivama bolju šansu', poručuju iz Kewa.