Među ostalim, prikazano je kako hrvatski znanstvenici ovčju vunu, koja svake godine u tonama završava kao otpad, mogu pretvoriti u resurs za održiviju proizvodnju hrane.

Dvogodišnji projekt je financirala financiran je iz EU programa Next Generation EU, a završava krajem lipnja, rečeno je na završnoj konferenciji projekta Was2Grow u kojem su sudjelovali zagrebački Agronomski fakultet, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, tvrtke FEMA, Inovacije i razvoj i Eurovix te Sveučilište u Brnu.

Voditelj projekta, profesor Gabrijel Ondrašek, rekao je da je dio projekta ostvaren je i ranije od plana.

Was2Grow se bavio biootpadom iz kućanstava, poljoprivrede i industrije. Loše gospodarenje takvim otpadom, upozorio je Ondrašek, utječe na kvalitetu i zdravlje okoliša, sigurnost hrane i u konačnici na ljudsko zdravlje. No, dodao je, otpadni tokovi predstavljaju vrlo vrijedan izvor raznovrsnih sirovina, poput organske tvari, minerala, metala i vode.

Cilj projekta bio je iz biootpada razviti hidroponske supstrate za uzgoj hrane u najmanje tri varijante– čepu, kocki i ploči. Čep služi za klijanje i prvi rast biljke, kocka za razvoj presadnice, a ploča za proizvodnju do kraja vegetacije. Kao ključne sirovine izdvojene su sirova ovčja vuna, reciklirana kamena vuna, biopepeo i biougljen.

Uzorkovanje na 12 OPG-ova

Posebno mjesto imala je ovčja vuna. Istraživači su je uzorkovali na 12 OPG-ova, od devet pasmina ovaca, a analizirali su i tlo te hranu koju su ovce jele. Kako su naveli znanstvenici, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 1200 tona ovčje vune, na više od 17.200 farmi i s nešto manje od 500.000 ovaca.

Ondrašek je objasnio da je vuna zanimljiva jer ima vlaknastu strukturu, dobro zadržava vodu i omogućuje prozračnost potrebnu za razvoj korijena. No, da bi se sirova vuna mogla koristiti u proizvodnji hrane, prethodno se mora sterilizirati ozonom i toplinom, a potom usitniti.

Postupci su provedeni kod tvrtke FEMA iz Otočca, koja je razvila vlastite tehnologije obrade vune, a iz tvrtke su istaknuli da sirovu vunu mogu pretvoriti u fantastičan resurs za ekološku proizvodnju hrane.

Testirano na salatama, rotkvicama, grašku...

Supstrati su testirani u plastenicima, na kulturama poput salate, rotkvice, graška, krastavaca i paprike. Za supstrate u tri navedena oblika podnesene su prijave Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo RH, za priznanje patenta i uporabnog modela, a projekt je prepoznat i nagrađivan i izvan Hrvatske.

Hrvoje Meštrić iz Ministarstva znanosti pohvalio je projekt, ali i upozorio da je napravljen sustav "ovisan o EU fondovima", zbog čega slične projekte često prate složene procedure, (pre)kratki rokovi i teret administracije.

Dugoročno, rekao je, cilj treba biti jačanje Hrvatske zaklade za znanost, koja je bila i provoditelj projekta.