Završilo je privremeno usporavanje topljenja arktičkog morskog leda, što je posljednjih godina iznenadilo znanstvenike. Novo istraživanje pokazuje da je između 2024. i 2025. zabilježen najveći jednogodišnji zimski pad površine morskog leda otkako postoje satelitska mjerenja, što potvrđuje da se dugoročan trend ubrzanog gubitka leda nastavlja uslijed klimatskih promjena
Prošlog ljeta znanstvenici su objavili istraživanje prema kojem se topljenje arktičkog morskog leda u prethodnih 20 godina privremeno usporilo. Između 2005. i 2024. nije zabilježen statistički značajan pad njegove površine, što je bilo neočekivano s obzirom na kontinuiran rast globalnih temperatura.
Istraživači su tada procijenili da su prirodne promjene u oceanskim strujama, koje privremeno ograničavaju topljenje leda, vjerojatno neutralizirale učinak zagrijavanja planeta. Upozorili su i da je riječ samo o kratkotrajnom predahu te da će se topljenje vrlo vjerojatno ponovno ubrzati, i to približno dvostruko brže od dugoročnog prosjeka, u razdoblju od pet do deset godina.
No pokazalo se da se taj scenarij ostvario znatno ranije, piše Science Alert.
vezane vijesti
Najveći jednogodišnji pad dosad
U novom istraživanju, temeljenom na najnovijim satelitskim promatranjima, znanstvenici su zaključili da je usporavanje zabilježeno između 2005. i 2024. godine bilo tek privremeno.
'Činilo se da je početkom 2020-ih došlo do zastoja, no sada je jasno da je riječ bila samo o kratkotrajnom usporavanju u sklopu dugoročnog trenda smanjenja površine arktičkog leda', rekao je voditelj istraživanja, dr. Duo Chan sa Sveučilišta u Southamptonu.
Podaci pokazuju da se između 2024. i 2025. površina arktičkog morskog leda smanjila za čak 5,8 posto, što predstavlja najveći jednogodišnji zimski pad otkako se provode satelitska mjerenja. Podsjetimo, površina morskog leda u rujnu, kada tijekom godine doseže svoj minimum, od početka satelitskih mjerenja 1979. godine smanjila se za približno polovicu.
Posljedice neće ostati ograničene na Arktik
Koautor istraživanja, dr. Alessandro Silvano sa Sveučilišta u Southamptonu ističe da je tako nagli pad u 2025. godini neuobičajen, ali u u skladu s procesima koji prate zagrijavanje Arktika. Zimski morski led ima važnu ulogu izolatora između relativno toplog Arktičkog oceana i znatno hladnije atmosfere. Kada ga je manje, više topline i vlage iz oceana prelazi u atmosferu.
To može promijeniti raspored atmosferskog tlaka, utjecati na razvoj oluja i poremetiti velike atmosferske cirkulacije, što se može odraziti na vremenske prilike i u područjima znatno južnije od Arktika. Autori upozoravaju da kratkotrajna poboljšanja mogu stvoriti pogrešan dojam da se klimatske promjene usporavaju, iako dugoročni trend pokazuje upravo suprotno.
'Kratkotrajni oporavci mogu privremeno prikriti dugoročni smjer promjena arktičkog morskog leda. Izrazito mala površina zimskog leda tijekom 2025. i 2026. pokazuje da njegov gubitak nije zaustavljen – on se nastavlja u svijetu koji se zagrijava', upozorio je Chan.
Novo istraživanje stoga potvrđuje da privremene oscilacije ne mijenjaju dugoročne klimatske promjene te da se Arktik i dalje zagrijava kao jedno od područja s najbržim povećanjem temperature u svijetu.
